„Raspoloženje je tmurno a situacija ozbiljna“, izjavio gradonačelnik gradića Augustusburg u Saksoniji, Dirk Nojbauer.

On je bio gost na jesenjoj konferenciji Savezne kriminalističke službe (BKA) u Vizbadenu, pod nazivom: „Stabilnost i podjele: šta podržava i podnosi unutrašnja bezbjednost“. Kada je riječ o onima koji se još uvijek vajkaju da se vakcinišu kaže: „Toliko smo daleko da je raskol sve dublji".

- pročitajte još:Europa: Prosvjedi protiv obveznog cijepljenja

Kada kaže „mi“, 50-godišnjak bukvalno misli na sve. On se brani od, kako kaže, jednostrane stigmatizacije njegovih zemljaka u Saksoniji, gdje je stopa vakcinacije toliko niska kao nigdje drugdje u Njemačkoj. I gdje je uporište desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD). „Ja razgovaram sa svakim ko je u stanju da ne povisuje ton", kaže Nojbauer. Dodaje da je bilo razgovora koje je morao da prekine. To bi trebalo da znači da među 4.000 stanovnika Augustusburga ima i tvrdoglavih.

„Spasiti demokratiju!"

Važno je da se daju ponude, naglašava lokalni političar. „Nećete ljude dovesti za sto ako ih izopštavate.“ Mora da se zna da kod njega svako može da zakaže sastanak. A potreba za razgovorom je ogromna. „Najveći broj ljudi glasa za AfD zbog frustriranosti i razočaranja.“ Barem je to njegov utisak kada sluša građane Augustusburga kako govore o politici u dalekom Berlinu ili u glavnom gradu Saksonije Drezdenu. Oni se često osjećaju paušalno satjerani u desni ćošak.

- pročitajte još: Korona i "Querdenkeri" u Njemačkoj?

O svojim iskustvima ovaj istočni Nijemac napisao je već dvije knjige: „Problem smo mi“ i „Spasiti demokratiju“. Na konferenciji BKA u Vizbadenu – duboko na zapadu Njemačke – Dirk Nojbauer, nekadašnji novinar govorio je o svom viđenju stvari. Neke stvari imaju potencijal da postanu naslov za treću knjigu na temu podijeljenog društva: „Politika naginje vaspitnim mjerama“ - tako je glasila jedna naglašena formulacija. Time je mislio na još uvijek aktuelnu kancelarku Angelu Merkel.

„Građani drugog reda“

Nojbauerov nastup se značajno razlikovao od mnogih drugih eksperata, koju su govorili u Vizbadenu. Čovjek koji govori bez manuskripta, pauer-point prezentacije - već oslikava stvarnost onako kako je on doživljava u svom regionu.

- pročitajte još:Zehofer: U Njemačkoj postoje tendencije brutalizacije

Ostali koriste naučne metode da bi analizirali zašto Njemačka izgleda tako duboko podijeljena.

Eksperti poput Karstena Rajnemana ovakav razvoj objašnjavaju masivnim padom povjerenja u političke institucije. Komunikolog iz Minhena je u jednoj svojoj studiji o skepticima prema vakcinaciji došao do zaključka da se mnogi od njih osjećaju kao „građani drugog reda“ i jedva da koriste tradicionalne medije. Važnu ulogu protiv dezinformacija u internetu, on pripisuje medijima javnog servisa. Pri tom uzima u zaštitu društvene mreže od paušalnih optužbi da su platforme za ekstremiste svih mogućih formi.

Predsjednik BKA ne vidi podjele - „još uvijek ne“

Nikol Dajtelhof iz hesenske Fondacije za mir i istraživanje konflikata ide korak dalje. „Polarizacija društva je manje dramatična nego što se često tvrdi.“ Velika većina društva nije podijeljena. Kao dokaz za to ekspertkinja koristi pad broja učesnika na demonstracijama tzv. „kverdenkera“ - što doslovno znači „poprečni mislioci“ ili oni koji drugačije misle. Ali, u slučaju novog lokdauna ona računa da će ponovo doći do protesta. „Tvrdo jezgro kverdenkera će vjerovatno još više skrenuti u desni tabor.“

To pretpostavlja i predsjednik BKA i domaćin konferencije, Holger Minh. On kaže da su protesti normalna stvar, takođe da je polarizacija „u potpunosti normalna“. „S time se mora računati“, rekao je on na upit DW-a. Situaciju u Njemačkoj ne želi da nazove polarizovanom - „još uvijek ne“. Veoma pomno bi moralo da se pazi na margine, „da tamo ne dođe do radikalizacije i na kraju nove forme ekstremizma i nasilja“.

Savezni predsjednik Štajnamjer upozorava na radikalizaciju

No, šef Savezne kriminalističke službe (BKA) Njemačke sa zabrinutošću posmatra napredovanje umrežavanja u ekstremističkom miljeu. Tu se računaju i militantni negatori korone. „Moramo biti veoma aktivni u Internetu“, kazao je Holger Minh istučući tako težište njegove strategije protiv mržnje u Internetu. „Ovu kompletnu strategiju zastrašivanja bismo morali intezivno suzbiti“, kazao je jedan od najviše rangiranih njemačkih policijskih službenika.

Minhova odlučnost je u potpunosti u duhu njemačkog predsjednika, koju se video linkom uključio na početku konferencije u Vizbadenu. Frank-Valter Štajnmajer je takođe zabrinut zbog sve veće radikalizacije među kverdenkerima i negatorima korone. „Vjere u teorije zavjere često idu ruku pod ruku sa čistim antisemitizmom, pripremaju tlo za napade na medije, ljekare koji vakcinišu protiv korone i naučnike, stvaraju klimu podjela i huškanja.“

Nije samo pitanje Istoka i Zapada

Koliko je zapravo dubok raskol u njemačkom društvu i koji su najbolji recepti za više zajedništva, na ova dva pitanja na dvodnevnoj konferenciji u Vizbadenu nije bilo zadovoljavajućeg odgovora. Za to su gledišta previše različita – što nije samo pitanje između Istoka i Zapada.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu