Tadić je svojom izjavom zapravo govorio o onome što nije tema, a to je neki hipotetički referendum o statusu Republike Srpske (RS). Pojedini komentatori smatraju da je Tadić na taj način samo vješto izbjegao da komentariše takozvani „Dodikov referendum“ o Sudu i Tužilaštvu BiH, i da takvom formulacijom mogu biti zadovoljni i Zapad i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Pitanje koje ostaje je koliko će pokretanje institucije referenduma uticati na stabilnost Bosne i Hercegovine?

Referendum ugrožava stabilnost Bosne i Hercegovine

Izjava Borisa Tadića je svakako značajna kao nedvosmislena podrška teritorijalnom integritetu Bosne i Herecegovine, ocjenjuje za Dojče vele Dragan Đukanović, član Foruma za međunarodne odnose. Ali, iz tih izjava nismo mogli vidjeti otklon od ideje Milorada Dodika o referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH, smatra Đukanović.

„Najavljeni referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH bi zaista samo dodatno ojačao nestabilnost u Bosni i Hercegovini. Jer, ne postoji nikakav elementarni kompromis u vezi sa njegovim održavanjem. Dakle, on bi samo dodatno otežao okolnosti u Bosni i Hercegovini.“

Kada se pokrenu primjedbe da najavljeni referendum ugrožava stabilnost Bosne i Hercegovine Čedomir Antić, predsjednik Naprednog kluba, skreće pažnju da Bosna i Hercegovina ni sada nije stabilna. „Bosna i Hercegovina je krajnje nestabilna država, i ona je to prije svega zbog megalomanije bošnjačkih i hrvatskih političara“, kaže Antić. Zbog toga sada i postoje toliki otpori najavljenom referendumu u Republici Srpskoj, ističe Antić.

„Oko prvog referenduma, onog koji je najavljen prošle godine, koji je trebalo da potvrdi Dejtonski sporazum i koji nikad nije održan, bilo je sporno to da Republika Srpska uopšte može da organizuje referendum. I to su političari iz bošnjačkog i hrvatskog naroda shvatili kao presedan. Presedan koji bi kasnije bio iskorišćen da se organizuje pravi referendum. Kad kažem pravi to je onaj koga se oni i pribojavaju, a to je referendum o nezavisnosti. Ovaj sada nije sporan samo kao presedan, on dovodi do raskida sa tom takozvanom 'aerodromskom tradicijom'. A to je da međunarodni predstavnici na aerodromu potpišu nekakve zakone, i onda fino odu iz Bosne i Hercegovine a zemlju ostave unitarnijom nego što je bila ranije.“

Jasno definisana politika Beograda?

Politika Beograda prema BiH je u ovom trenutku jasno definisana, i mislim da tu nema nekih bitnijih promjena, kaže Dragan Đukanović. Ona se prije svega zasniva na poštovanju Dejtonskog sporazuma i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, ističe Đukanović.

„I treća stvar koja je takođe veoma bitna, jeste činjenica da se insistira na postizanju kompromisa predstavnika tri konstitutivna naroda, dakle Bošnjaka, Hrvata i Srba, u vezi sa budućim ustavnim uređenjem Bosne i Hercegovine.“

Čedomir Antić smatra da je politika Beograda prema Bosni i Hercegovini, ali i njegova cjelokupna spoljna politika, „politika bankrot države“. „To je politika koja se okreće onako kako joj nalažu kreditne linije. To po mom mišljenju nije dobro, i to sada vide svi u svijetu“, ocjenjuje Antić.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. urednik: Svetozar Savić