Pojašnjavajući kako je politička kriza u Hrvatskoj kulminirala time da je premijer Tihomir Orešković zatražio povlačenje Tomislava Karamarka (HDZ) i Bože Petrova (Most) s dužnosti potpredsjednika vlade, a da je Karamarko na to poručio kako premijer više ne uživa povjerenje HDZ-a, austrijski list Der Standard piše da je hrvatska vlada de facto već pala. Taj list dodaje da je Karamarko uputio na to da se nadstranačkom premijeru stalno predbacivalo da ustvari ne posjeduje političku moć.

Svađa koja opterećuje Hrvatsku

Spiegel Online pojašnjava da u hrvatskoj vladi "već tjednima postoje napetosti: povod za aktualno stanje su optužbe za korupciju protiv Karamarka. Božo Petrov, predsjedatelj druge koalicijske stranke Most i također potpredsjednik vlade, stoga je zatražio Karamarkovu ostavku. Karamarkov HDZ je na to Most nazvao nesposobnim i sa svoje strane zatražio ostavku Petrova. U petak se šef vlade Orešković uključio u svađu i zatražio ostavku obojice njegovih zamjenika. Svađa između njih je postala 'prevelik teret za čitavu zemlju', kazao je u obrazloženju."

Usto, pojašnjava dalje Spiegel Online, HDZ je poručio da ne želi više surađivati s Mostom: "Te dvije stranke su od početka bili partneri koji ustvari nisu bili jedan za drugoga. Kršćansko-konzervativni HDZ je, pored socijaldemokrata, jedna od dvije velike stranke zemlje. Optužuje ju se za korupciju, kriminalnu privatizaciju starih državnih poduzeća i za greške napravljene u gospodarskoj politici. Naprotiv toga je Most tek nedavno osnovan i zalaže se za dubokosežne reforme sustava kojega HDZ ustvari reprezentira."

Vlada je produbila već postojeći razdor hrvatskog društva

Najopširniji tekst o krizi u Hrvatskoj donosi Süddeutsche Zeitung (SZ) koji svoj članak počinje rečenicom da u lipnju za Hrvatsku inače započinje najbolje doba u godini, jer s prvim ljetnim danima stižu turisti i njihov novac. "Ali ove godine će izgleda sve biti drukčije. Da se hrvatski političari među sobom vrijeđaju kao prijatelji fašista ili kao komunisti nije ništa novo. Novo u ovoj situaciji je da je ideološka rovovska bitka obuhvatila čitavo društvo i desetine tisuća ljudi nagnala na demonstracije. Ako ćemo se orijentirati prema onome kako ta dva tabora sami sebe opisuju, onda naprotiv jedni drugima stoje 'patrioti' i 'liberali'. Patriote predvodi vladajuća nacionalno-konzervativna stranka HDZ i podržava ih Katolička crkva. Otpor protiv vlade u međuvremenu okuplja skupine koje su inače tek labavo povezane: socijaldemokratsku oporbu, lijevo-liberalne novinare, udruženja nastavnika, umjetnike i kulturnjake, židovske zajednice, srpsku manjinu i hrvatske Rome. Ovoga tjedna su bili protivnici vlade koji su ljude mobilizirali", piše SZ osvrćući se na prosvjede koji su organizirani u znak podrške reformi školstva i protiv uplitanja vlasti u tu reformu.

"Nastavnici vladi predbacuju da u nastavnim planovima i programima želi utvrditi nacionalističko uzdizanje hrvatske povijesti. Inicijatori prosvjeda istovremeno ističu da oni sami nisu pripadnici nikakve stranke niti zastupaju neku određenu ideologiju te da prije svega žele provesti metodičke reforme. Razlog za to da su u svim većim gradovima zemlje održani prosvjedi protiv državne obrazovne politike ne leži u tome da su Hrvati posebno angažirani ljubitelji grupnog rada, referata i nastave matematike. Razlog tomu je da je novoj vladi nakon samo pola godine na vlasti pošlo za rukom produbiti ionako već postojeći razdor društva, kao i većini koja se ne zanima posebno za politiku dati osjećaj da se u parlamentu, osim klevetanja i svađa, malo toga zbiva. Da je politika u zemljama nasljednicama Jugoslavije ništa više doli psovka je jedna od posljedica ratova devedesetih godina. Političari - to su bili i jesu ljudi koji se obogaćuju, krivnju uvijek svaljuju na susjeda i više naginju velikim riječima nego praktičnim rješenjima", obrazlaže SZ.

Još uvijek svađa oko uloge ustaškog režima

Osvrćući se na aktualnu napetu političku i unutarkoalicijsku situaciju u Hrvatskoj, SZ piše da je u uspjeh Mosta na proteklih izborima ustvari samo pokazao "koliko su Hrvati umorni od svojih stranaka, tih muških saveza koji se i tri generacije nakon kraja Drugog svjetskog rata još uvijek svaki dan svađaju o tome je li ustaški režim kao marionetska država nacista bio patriotski ili fašistički."

SZ svoj članak završava ne baš optimističnim prognozama za Hrvatsku, navodeći da je koalicija Mosta i HDZ-a ustvari propala te da, i ako Karamarko i Petrov poslušaju Oreškovića i odstupe s funkcije, ostaje nejasno može li premijer spasiti vladajuću koaliciju.