Biftek od australijskog kengeura, uz to pivo od afričkog voća a za desert datule iz Saudijske Arabije. Sve se to može pronaći i probati na sajmu „Zelena sedmica“ (Grüne Woche) u Berlinu. Tradicija ove manifestacije datira još od 1926. godine. Na početku je to bila sasvim obična, lokalna tržnica prehrambenih proizvoda, ali je s vremenom prerasla u atrakciju za šire narodne mase. Danas je „Zelena sedmica“ najveći sajam te vrste u svijetu.

Doduše, među 400.000 posjetitelja ima i onih koji u Berlin u ovo doba godine dolaze i zbog interesa za poljoprivrednu industriju. Veliki broj stručnjaka za agrarnu politiku, sjati se svake godine na „Zelenu sedmicu“, a među brojnim gostima je i 5.000 novinara iz 70 zemalja svijeta, kaže šef sajma Christian Göke i dodaje da će ove godine (od 17. do 26.januara) biti 1.650 izlagača, koji su zakupili kompletan sajamski prostor.

„Zelena sedmica“ je za stručnjake u ovoj branši i odlična politička platforma. „Na sajmu se obično raspravlja o aktualnim problemima u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji i kuju se strateški planovi za budućnost“, kaže Joachim Rukwied, predsjednik Udruženja njemačkih poljoprivrednika. „Kako možemo osigurati dovoljno hrane za rastuću svjetsku populaciju? Hoćemo li uopće biti u stanju sve to financirati obzirom na ograničene resurse i klimatske promjene – to su samo neka pitanja o kojim će se u Berlinu slijedećih dana diskutirati“, dodaje on. Posebno će u središtu pažnje biti tema: pošteniji trgovinski uvjeti budući da je poljoprivredna ekonomija postala globalno pitanje.

Bez velikih poljoprivrednih imanja u Njemačkoj?

U Njemačkoj ima 290.000 poljoprivrednih imanja. Tokom prošle godine njihova proizvodnja dostigla je vrijednost od 56 milijardi eura, što je 0,5 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Raspoloženje u branši je pozitivno, ali uz oprez, kaže Rukwied. Doduše, za vlasnike farmi životinja, to se baš i ne može reći. U svijetlu posljednjih skandala o zlouporabi antibiotika i hormona u industrijskim uzgajalištima, upravo je ova branša na posebnoj meti oštrih kritika.

Predsjednik Udruženja njemačkih poljoprivrednika odbacuje optužbe, jer u usporedbi s drugim državama, u Njemačkoj i nema velikih farmi životinja. „Masovna proizvodnja mesa se pretvorila se u pogrdan izraz, pa je samim tim u suprotnosti s modernim stočarstvom“, kaže on. Rasprava je dobila političku konotaciju, jer govori se o „ideološkim predstavama poljoprivrede, koje prema mom mišljenju nisu ostvarive, jer takav pristup omogućava pljačkanje seoskih obitelji“, tvrdi taj stručnjak.

Upozorenja upućuje i Agencija za životnu sredinu

Pri tome, Rukwied misli na zahtjeve za ekološki podobnije i humanije stočarstvo. Nekoliko ekoloških organizacija pozvalo je građana ne velike demonstracije u vrijeme „Zelena sedmica“ u Berlinu. Slogan protesta glasi: „Dosta nam je agrarnog biznisa“. Šefa njemačkih poljoprivrednika to ljuti. On ne izbjegava sadržajnu raspravu, ali inzistira na sudjelovanju stručnih ljudi, koji imaju jasne i objektivne argumente. „Nemamo više razumevanja za one koji napadaju poljoprivredu, koji posežu za klevetama i namjerno šire strah iznoseći netočne podatke. Tome ćemo ubuduće reći ne“, kaže on.

U međuvremenu se oglasila i Savezna agencija za zaštitu životne sredine, koja upozorava na posljedice masovnog uzgajanja stoke. Nadležni tvrde da nekontrolirano stočarstvo i proizvodnja mesa, mogu dovesti do zagađivanja zraka i podzemnih voda. U Berlinu upozoravaju da je u pojedinim djelovima Njemačke, već došlo do značajnog povećanja razine zagađenosti. „Zagađenje u sjevernom i zapadnom dijelu zemlju nije nimalo za potcenjivanje“, tvrdi Thomas Holzmann, šef savezne agencije i upozorava, kako bi uskoro moglo doći do problema sa pitkom vodom, ukoliko se ne povede računa o nekontroliranom uzgoju stoke.

Prehrambena industrija stala je na stranu vlasnika veliki imanja na kojima se uzgaja stoka, iako je i sama pod pritiskom, zbog pronalaska konjskog mesa u pojedinim gotovim jelima. Potrošači negoduju i sve su uporniji u zahtjevima o podrijetlu i sadržaju proizvoda. Ipak, većina Nijemaca pri kupovini najprije gleda na cijenu. U nekim situacijama uopće i nema alternativu u izboru. „Prostora za važne inovacije i investicije zbog ograničenih financija nema. Upravo zbog toga nedostaju mogućnosti za neke novine“, tvrdi Christoph Minhoff iz saveznog Udruženja njemačke prehrambene industrije.

Ova branša okuplja oko pola milijuna radnika. Promet je na razini od 175 milijardi eura godišnje. Prehrambena industrija je četvrta po veličini u zemlji. U tekućoj godini očekuje se da će doći do poskupljenja prehrambenih proizvoda za četiri posto.

Autori: Sabine Kinkartz / Jakov Leon

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić