Mediji javnog sektora su tri tjedna nakon promjene vlasti glavna jabuka razdora u političkim sporovima između vlade lijevog centra Donalda Tuska i stranke Pravo i pravda (PiS) Jaroslawa Kaczynskog koja je upravo sišla s vlasti.

Predsjednik Poljske Andrzej Duda, koji ne krije svoju bliskost sa strankom PiSod ovog spora je napravio glavnu temu novogodišnjeg obraćanja naciji.

„Prvi put od 1989. u slobodnoj Poljskoj došlo je do pokušaja da se silom preuzmu mediji javnog sektora. Signal nekih televizijskih kanala je isključen, informativne emisije se više nisu emitirale“, rekao je Duda u predvečerje Nove godine.

„Nikada neću prihvatiti kršenje Ustava. Nažalost, trenutno imamo posla s takvom situacijom“, naglasio je predsjednik Poljske. Duda je dodao da Vlada smije reformirati medije, ali da to mora učiniti u skladu sa zakonom.

Dvovlašće u medijima

Tko god se nadao novogodišnjem opuštanju, nade su mu se izjalovile. Duda je dolio benzin na vatru, stavljajući veto na zakon o budžetu kojim je oko 690 milijuna eura bilo namijenjeno medijima javnog servisa.

Time je samo nabacio loptu Tusku, jer je premijerov ministar kulture tri dana kasnije formalno okončao postojanje tih medija zbog nedostatka novca. Ministarstvo je objavilo da cilj nije stvarno ukidanje tih medija nego njihova reforma.

Formalno ukidanje je okončalo spor oko toga tko je legalni generalni direktor, time je završen i pravni kaos, objasnila je advokatkinja Katarzyina Bilewska u liberalnom dnevnom listu Gazeta Wyborcza. 

U međuvremenu je, nakon nekoliko dana pauze, počelo emitiranje glavne emisije vijesti pod novim imenom „19 i 30“ koju realizira nova novinarska ekipa. „Era huškanja protiv oporbe je prošla“, napisala je internetska stranica Onet. Informativni kanal TVP također opet emitira program. 

Katastrofalne posljedice

Boguslaw Chrabota, glavni i odgovorni urednik umjereno konzervativnog dnevnog lista Rzeczpospolita opominje da je stalna svađa oko medija katastrofalna za njihov imidž i budućnost.

„Sve strane zajedno snose odgovornost za institucionalno i materijalno urušavanje [medija javnog sektora] kao i za pad broja gledalaca i čitalaca“, piše on.

Chrabota se zalaže za brz početak rada na novom medijskom zakonu. U njemu bi trebalo ustanoviti novi sustav financiranja i zadatke javnog medijskog servisa.

Politički utjecaj na informativne programe medija je u Poljskoj ozbiljan problem još od nastanka demokratske države prije više od tri desetljeća. I bivši premijeri i predsjednici su posezali za telefonom kako bi izrazili nezadovoljstvo ovim ili onim programom.

Jaroslaw Kaczynski je nakon 2015. degradirao medije do razine propagandnih instrumenata svoje stranke. PiS je uspostavio Vijeće nacionalnih medija, protuustavno tijelo koje je odlučivalo o kadrovskim promjenama u medijima javnog sektora i omogućilo odstranjivanje nepodobnih novinara.

Hoće li Duda surađivati u reformama medija?

No novi medijski zakon nije moguć bez pristanka predsjednika države. Vladina koalicija ne raspolaže dovoljnim brojem poslaničkih mjesta kako bi preglasala predsjednikov veto. Međutim, nije isključeno da se Duda na kraju odluči na suradnju.

Nedavno je njegov savjetnik Andrzej Zybertowicz rekao da za vrijeme vladavine Prava i pravde televizija „nije bila uzor objektivnosti". On je informativne programe označio kao „lošu propagandu“.

Godinama kruži mnoštvo reformskih ideja. Do sada je nedostajala politička volja da se one realiziraju. 

Istraživač medija Tadeusz Kowalski kaže da u ladici dvije godine čeka obiman nacrt medijskih reformi. „Javne konzultacije se odvijaju već dvije godine. Pripremljeni su konkretni principi, između ostalog i novi koncept financiranja“, kazao je Kowalski privatnoj televizijskoj stanici TVN.

Predsjednik Odbora za kulturu u Parlamentu Bogdan Zdrojewski smatra da bi se tijekom godine moglo početi s radom na nacrtu.

Kaczynski poziva na prosvjede

Prema Kowalskom, u središtu zanimanja javnog medijskog servisa bi trebali biti građani, a ne političari. U „povjereničkim vijećima“ koji bi preuzeli zadatke i nadzornih i programskih odbora, političari bi bili manjina.

Kadrovske odluke bi se trebale vratiti u ruke Zemaljskog vijeća za televiziju i radio (KRRiT), kao što je to bilo prije nego što je PiS došao na vlast.

„Nakon posljednje razmjene udaraca obje strane [predsjednik i vlada] znaju da raspolažu jakim adutima i da u krajnjem slučaju ne prezaju od njihove upotrebe. Sada je vrijeme da otpočnu pregovori“, napisala je novinarka Zuzanna Dabrowska u listu Rzeczpospolita.

Mada Jaroslaw Kaczyinski u sporu oko medija ima loše karte u rukama, on ne namjerava odustati. Pozvao je na okupljanje pred poljskim Parlamentom 11. siječnja. Moto mitinga će biti „Obrana slobodnih medija“.

„Ne znam trebam li se smijati ili plakati", pita se književnik Artur Ilgner u listu Rzeczpospolita. On dodaje da to zvuči isto tako apsurdno kao kad bi Vladimir Putin pozvao na okupljanje na Crvenom trgu u znak obrane napadnute Ukrajine.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu