Velikom nadpartijskom parlamentarnom većinom Evropski parlament usvojio je rezoluciju, koja ženama u Poljskoj daje pravo na seksualno samoopredjeljenje i upozorava od ograničavanja osnovnih ženskih prava. Incijativa je odgovor na proteste širom te zemlje, koji su proteklih nedelja na ulice izveli hiljade građanki i građana.

- pročitajte i: Debata o abortusu podijelila Poljsku

Poljski Ustavni sud, koji je u međuvremenu u velikoj mjeri pod kontrolom Vlade, u oktobru je de fakto ukinuo pravo na abortus. Kao posljednje legitimno obrazloženje navodi se da je prekid trudnoće „protivustavan".

Brisel nije nadležan

Evropska komesrka za ravnopravnost Helena Dali morala je da prizna da sa pravne tačke gledišta Brisel nema nadležnost da određuje pravila prekida trudnoće u zemljama članicama EU. S obzirom da Evropska unija po tom pitanju ne može da preduzme gotovo ništa, ostaje samo da se da podrška protestnom pokretu.

Ali, Dali dovodi u pitanje nezavisnost Ustavnog suda. Po tom pitanju je već došlo do pravnog spora pred Evropskim sudom pravde, čiju presudu Varšava nije slijedila. Tema je takođe i tekući proces prema Članu 7 protiv Poljske, prema kojem se ruši pravna država.

Predsjedavajuća evropskim Socijaldemokratama je jasna: „Potpuno je neprihvatljivo da sud koji kontroliše gospodin Kačinjski (Jaroslav Kačinjski, predsjednik partije Pravo i pravda i aktuelni premijer prim. red.) udari na osnovna prava žena".

Kulturna borba 1970-ih

Prethodna debata je izazvala direktno protivljenje većine demokratskih partija u Evropskom parlamentu poslanicima poljske vladajuće partije. A to je bio kao dežavi  kulturne revolucije 1970-ih, kada borba za pravo na abortus u ostaktu Evrope nije silazila sa naslovnica.

„Žene u Poljskoj imaju pravo na samoopredjeljenje. Jer, ukoliko žele da abortiraju one moraju da idu u susjedne zemlje", kaže holandska poslanica Liberala u Evropskom parlamentu Samira Rafaela. Ona sama na debatu gleda kao na putovanje u prošlost. „Mi vas podržavamo u vašoj borbi", glasila je njena poruka upućena poljskom protestnom pokretu.

- pročitajte i: Pate roditelji, pate djeca – a ne političari i biskupi

Švedska socijaldemokratkinja Helena Fritzon podsjeća: „Prije 50 godina je švedski zakon o pobačaju bio toliko restriktivan da su Šveđanke zbog toga putovale u Poljsku". Međutim, danas je situacija obrnuta. „Mi moramo da 2020. diskutujemo o pravu na abortus, zbog toga što fundamentalni hrišćani brane navodno pravo na život." Kao i u prošlosti kada se na žensko tijelo gledalo kao na opšte dobro i pravo na samoopredjeljenje bilo oduzeto, kaže Fritzon.

Solidarnost je izrazila i njemačka poslanica Zelenih Teri Rajntke: „Nije nikakvo iznenađenje ovo što se događa u Poljskoj, s obzirom da su fundamentalisti preuzeli kontrolu. Oni su oduzeli prava ženama i LGBT osobama".

Njena poljska koleginica Silvija Struva smatra da je Vlada u Varšavi u koliziji sa vrijednostima i osnovnim pravima EU: „U Poljskoj više nema vladavine prava. Nema slobodnih javnih medija. Svake godine se mi u Poljskoj odmičemo od Pariza, Berlina i Rima".

„Pravo na život"

A ovako to vide s druge strane političke i kulturne podjele, odnosno poslanici poljske vladajuće partije. Elizabeta Kruk brani odluku sudija Ustavnog suda kao „zaštitu života" i kao izraz „civilizacije života".

Jasno odbacivanje mišljenja većine izrazila je i Jadviga Višnjevska: „EU mora da poštuje pravila zaštite zdravlja u državama članicama". Protesti tokom pandemije korona virusa mogu da dovedu do bolesti i smrti, istakla je.

- pročitajte i: Neželjena trudnoća: još veća muka u doba korone

I njena koleginica Beata Kempa branila je „hrišćanske vrijednosti, u koje spada i pravo na život". A zaštita života ne može da se dovodi u pitanje, bez obzira koliko njih to željelo. Ona je zagovrnicima abortusa pripisala „kulturu smrti" i žalila se na sliku „tužnog svijeta bez djece". 

Protestni pokret ima veće ciljeve

Jedna od organizatorki protesta u Poljskoj ukratko je objasnila na jednom događaju u Briselu u organizaciji Fridrih Nojman fondacije, da se plaši narastajućih prijetnji sa državnih pozicija, koje promoviše vlada partije PiS i njene pristalice. Kaže i da je teško organizovati proteste.

„Oni napadaju moje prijatelje, moju porodicu", kaže Marta Lempert. Ponovo se plašimo policije, kao nekad u komunističko vrijeme. „Na kraju ćemo opet biti tamo gdje državu gledamo kao neprijatelja", kazala je ova aktivistkinja.

Prema Lempert protesti su mnogo više od protesta za pravo na pobačaj i ženska prava. „Tu se radi o svemu, o stanju zdravstva, o lokalnoj politici i mnogo toga drugog."

A situacija u Poljskoj, zemlji članici Evropske unije, bi ovih dana na ulice izašli ljudi, i oni koji to nikada ranije nisu učinili.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android