Poljski premijer Donald Tusk ove sedmice je u Švedskoj slavljen kao simbol nade. „Poljska je zvijezda" – pohvalio je švedski premijer Ulf Kristerson visoke izdatke Varšave za odbranu. Kako je Tusk potvrdio, Poljska će ove godine izdvojiti 4,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za vojsku, a naredne 2025. čak 4,7 odsto.

„Poljska postaje važan akter u bezbjednosnoj politici", izvjestila je švedska novinska agencija TT. Fotografija na platformi X prikazuje Tuska i Kristersona u razgovoru dok sjede u čamcu sa veslima.

Tusk je, naime, prvi put učestvovao na sastanku grupe NB8 (Nordic-Baltic 8), koji je završen u četvrtak (28. novembra 2024) u Harpsundu, rezidenciji švedskog premijera.

Neformalna grupa NB8, koja postoji od 1990-ih, obuhvata skandinavske države Dansku, Finsku, Island, Norvešku i Švedsku, kao i Baltičke zemlje Estoniju, Letoniju i Litvaniju.

Tusk: Djelovaćemo „kao pesnica"

Još prije polaska iz Varšave, Tusk je apelovao na druge države da ne popuste pred Putinovim prijetnjama:

„U poređenju sa ujedinjenom Evropom, Rusija je tehnološki, finansijski i ekonomski patuljak. Ali, kada je Evropa podijeljena, Rusija predstavlja prijetnju za svaku evropsku državu pojedinačno."

Učesnici sastanka najavili su podršku povećanju proizvodnje oružja u Ukrajini, intenziviranje isporuka municije i jačanje energetske infrastrukture u napadnutoj zemlji, „kako bi Ukrajinci preživjeli zimu". Takođe su izrazili spremnost da podrže Ukrajinu na njenom putu ka NATO-u i EU-u.

Tusk je istakao da je savez sa sjevernoevropskim i baltičkim državama „važan signal za Evropu" i dodao: „Po ovom pitanju djelovaćemo kao pesnica."

„Rusija ne želi mir. Ako želimo slobodnu Evropu, moramo Ukrajini dati sve što joj je potrebno. Ne smije biti crvenih linija", izjavila je danska premijerka Mete Frederiksen.

Nadzor Baltičkog mora

Tusk je predložio zajedničko nadgledanje Baltičkog mora od strane mornarica zapadnih zemalja koje izlaze na to more, po uzoru na NATO nadzor vazdušnog prostora iznad Baltika.

„Veoma sam zadovoljan što je ova ideja interesantna mojim kolegama. Nastavićemo diskusije o detaljima", rekao je poljski premijer.

Prije nešto manje od dvije sedmice oštećena su dva komunikaciona kabla u Baltičkom moru: između finskog Helsinkija i njemačkog Rostoka, kao i između Švedske i Litvanije. Policija ne isključuje sabotažu. Istražitelji sumnjaju na kineski teretni brod „Yi Peng 3", koji je u trenutku oštećenja prolazio kroz područja gdje su kablovi prekinuti.

Podignut nivo saradnje Poljske i Švedske

Tusk i Kristerson potpisali su sporazum kojim se strateško partnerstvo Poljske i Švedske podiže sa nivoa ministara spoljnih poslova na nivo šefova vlada.

„Bezbjednost Poljske je bezbjednost Švedske", izjavio je Kristerson nakon potpisivanja sporazuma. On je ocijenio da je nastao „stabilan i solidaran savez država" koji „govori i razmišlja isto, čak i o najtežim pitanjima, među kojima je nesumnjivo ruski napad na Ukrajinu".

Saradnja Poljske sa Švedskom postoji od ranije, ali je do sada bila u sjenci partnerstva sa Njemačkom i Francuskom.

Ministri spoljnih poslova dvije zemlje – Radoslav Sikorski i Karl Bilt, 2008. su inicirali Istočnu partnerstvo, političku i ekonomsku saradnju EU-a sa šest zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza. Cilj je bio podržati reforme u istočnim susjedima EU-a.

Poljska razočarana Njemačkom

„Prilagodili smo se novoj geopolitičkoj situaciji", izjavio je podsekretar u poljskom Ministarstvu spoljnih poslova Marek Pravda agenciji PAP. Poljska se vraća „ideji sjeverne politike", dodao je taj bivši ambasador u Berlinu i Stokholmu.

Nove opcije treba da pokažu da poljska vlada ima manevarski prostor i opcije, te da nije zavisna od Njemačke.

Jer, uprkos promjeni vlasti u Varšavi prije godinu dana, Njemačko-poljski odnosi nisu dostigli raniji nivo kvaliteta. Premijer Tusk nije nijednom pomenuo Njemačku u svom prvom izvještaju o vladi (12. 12. 2023.) dok je najavio bližu saradnju sa baltičkim državama, kao i sa Finskom, Švedskom i Norveškom.

To što je njemački kancelar Olaf Šolc na sastanak sa Džozefom Bajdenom o situaciji u Ukrajini, pozvao premijere Francuske i Velike Britanije ali nijednog predstavnika Poljske, duboko je povrijedilo političku elitu u Varšavi.

A Šolcov telefonski razgovor sa Putinom pokrenuo je nova pitanja o kredibilitetu Nijemaca. „Niko ga (Putina) ne može zaustaviti telefonskim pozivima", napisao je Tusk na platformi X, kritikujući njemačku „telefonsku diplomatiju".

Ipak, jače angažovanje u sjevernoj Evropi, nikako ne znači okretanje leđa Njemačkoj. U Varšavi je prošle sedmice održan sastanak ministara spoljnih poslova Vajmarskog trougla, proširen na šefove diplomatija Italije i Velike Britanije.

A ove sedmice je poljski ministar odbrane posjetio Berlin. Baš u četvrtak saopšteno je da Njemačka ponovo planira da u jugoistočnu Poljsku premjesti sistem protivvazdušne odbrane Patriot. Da li je ovo slučajnost ili posljedica poljskog zbližavanja sa sjevernom Evropom?

Predsjedavanje EU-om 2025. - Poljska pa Danska

Tuskova diplomatska ofanziva bi trebalo da pripremi Evropu za Donalda Trampa. Poljski premijer je i u Švedskoj naglasio da EU mora više da učini za svoju odbranu.

Poljska će 1. januara preuzeti predsjedavanje EU-om, a potom će na red doći Danska. Prema Tusku, obje zemlje treba da doprinesu tome da se „Evropa probudi".

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu