Zbog kontroverzne izmjene i dopune poljskog Upravnog zakonika, na upravne odluke nakon isteka 30 godina više se ne može uložiti žalba. Dakle, vlasnici, kojima je nakon Drugog svjetskog rata oduzeta imovina ne mogu više da ulože zahtjev za povratom imovine. Dosadašnji uobičajeni administrativni put za takvu vrstu zahtijeva sada je isključen. Odnosno, povrat imovine koja je konfiskovana u komunističkoj Poljskoj (1944-1989) se time praktično isključuje.

Pogođeni su svi, kojima je pod vlašću komunista oduzeta imovina, među kojima su i mnoge žrtve Holokausta. Tokom Drugog svjetskog rata ubijeno je šest miliona Poljaka, polovina njih su bili Jevreji. Vlada u Varšavi argumentuje da će zakon donijeti pravnu sigurnost na tržištu nekretnina i spriječiti prevare.

Nekadašnji vlasnici ili njihovi nasljedici, doduše mogu da tuže poljsku državu pred nekim od građanskih sudova. Ali, ovaj put, s obzirom na politizaciju poljskog pravosuđa, nije obećavajući, smatraju mnogi kritičari.

Nova pravila su naišla na oštre kritike u Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama. Ministri spoljnih poslova obiju zemalja apelovali su na poljskog predsjednika Andžeja Dudu da ne potpiše izmjene i dopune zakona - bez uspjeha. Američki ministar spoljnih poslova Entoni Blinken zahtijevao je od vlade u Varšavi usvajanje zakona o odšteti, kakav već postoji u drugim zemljama srednje i istočne Evrope.

Poljsko-izraelski odnosi na dnu

Šef izraelske vlade, Naftali Benet kritikovao je novi zakon kao „sramno zanemarivanje sjećanja na Holokaust". Ministar spoljnih poslova te bliskoistočne zemlje, Jair Lapid nova pravila je označio „nemoralnim" i „antisemitskim". Pozvao je biznismene u Poljskoj da se na neodređeno vrijeme vrate u zemlju; poljskom ambasadoru u Izraelu, koji je u ovom trenutku na odmoru u Poljskoj, je savjetovao da „svoj odmor nastavi u svojoj zemlji". Varšava je odmah reagovala te će ambasador i ostati u Poljskoj - „do daljnjeg", saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Poljske ovog ponedjeljka (16.08).

Prema poljskom premijeru Mateušu Moravjeckom, izraelska odluka je neosnovana i neodgovorna. Izjava ministra spoljnih poslova, Lapida „razljutila bi svakog poštenog čovjeka". „Niko ko zna istinu o Holokaustu i stradanju Poljaka u Drugom svjetskom ratu, ne može da odobrava ovakvu vrstu politike", dodao je Moravjecki.

Konflikt nije od juče

Ono što se danas događa, najveća je kriza od ponovnog uspostavljanja diplomatskih odnosa između Poljske i Izraela 1990. godine, smatra Agnješka Magdžiak-Miševska, nekadašnja ambasadorka Poljske u Izraelu (2006-2012). Ali, i posljedica čitavog niza sukoba posljednjih godina.

Nekadašnja diplomatkinja kao primjere navodi zakon iz 2018. godine, koji je izjave o poljskom saučestvovanju u uništavanju Jevreja proglasio krivičnim djelom i „antisemitsku retoriku" podržanu od vlade koju predvodi partija Pravo i pravda (PiS) protiv američkog zakona JUST (Justice for Uncompensated Survivors Today Act Report).

Ovaj izvještaj Stejt departmenta SAD, u kojem je Poljska stavljena na listu zemalja koje nisu regulisale povrat konfiskovane jevrejske imovine, oštro kritikuju desničarski krugovi u Poljskoj.

Unutrašnjepolitička propaganda

Bivša diplomatkinja navodi još jedan primjer: presudu poljskog suda iz februara 2021, kojom su dvoje istaknutih poljskih istraživača Holokausta primorani da se izvine zbog svojih „spornih izjava" o ulozi poljskih građanki i građana u Holokaustu.

- pročitajte još: Poljska: Istraživači Holokausta pred sudom

Apelacioni sud Poljske ukinuo je ovu presudu 16. avgusta ove godine. Objašnjenje suda je glasilo da „sudnica nije pravo mjesto za istorijske debate". Odluka je očekivano izazvala bijes u desničarskim krugovima u Poljskoj. Tužiteljka, međutim, želi da ide na Vrhovni sud.

No, za trenutnu eskalaciju Magdžiak-Miševska odgovornim smatra i vlade Poljske i Izraela. „Oni igraju diplomatski ping-pong, jer obje strane spoljnu politiku koriste za unutrašnjepolitičke svrhe", kazala je bivša ambasadorka za DW.

Narativ ili činjenice?

Za spoljnopolitički imidž Poljske nije pretjerano zabrinut poljski politikolog Slavomir Debski.  I Izrael i SAD će na kraju „morati da prihvate novu poljsku uredbu", kaže Debski za DW. Šef državnog trusta mozgova „Instituta za međunarodne poslove" (PISM) u Varšavi je mišljenja da Izrael teži ka tome da destabilizuje odnose s Poljskom. 

Sramotan je pokušaj da se od zakonodavnog akta napravi „međunarodna afera". Smatra Debski.

Sedma zapovijest

S druge strane vrhovni rabin Poljske, Mihael Šudrih govori o „moralnoj odgovornosti" poljske vlade. „Za vrijeme Drugog svjetskog rata Nijemci su konfiskovali imovinu. Kasnije su to isto uradili komunistički moćnici. U deset zapovijesti je zapisano: Ne kradi! Poljska vlada danas ima moralnu obavezu da razmisli o odšteti za ljude, koji su izgubili svoje kuće." Rabin je za DW istakao da „nekretnine naravno nemaju naciju, ali imaju vlasnike".

Vraćanje imovine vječna tema

Ovo nije prvi put da se Poljska spori sa Izraelom i SAD oko povrata nekadašnje jevrejske imovine. I nije prvi put da jedna poljska vlada pokušava da zakonski riješi restituciju. Od 1990-ih je bilo nekoliko zakonskih inicijativa, ali su sve propale.

Povrat imovine je takođe često bila tema u razgovorima sa političarima SAD. Kada se tokom jednog sastanka u Bijeloj kući ponovo o tome govorilo, tadašnji poljski predsjednik Bronislav Komorovski je američkom predsjedniku Baraku Obami rekao da bi on potpisao zakon o odšteti ako ga prethodno usvoji poljski parlament. Ali, odgovarajući nacrt zakona, koji je pripremila tadašnja vlada pod premijerom Donaldom Tuskom, nikada nije predstavljen parlamentu.

„Divlja reprivatizavija"

Nakon parlamentarnih izbora u oktobru 2011. Tuskova vlada je, bez obzira na tadašnja obećanja Obami i izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu, objavila da nema interesa da usvoji zakon o restituciji. Onima, kojima je oteta imovina, savjetovano je da podnesu tužbe pred poljskim sudovima.

Pravni vakuum, koji je tako nastao, doveo je do bezbrojnih „divljih reprivatizacija", za koje nije postojala jedinstvena sudska nadležnost. Mnogi prevaranti sa lažnim identitetima su došli u posjed imovine koju su nekad konfiskovali komunisti. A zbog toga što kao podstanari nisu bili zaštićeni, mnogi stanari tih zgrada su završili na ulici.

Potpisivanjem izmjena i dopuna zakona, poljski premijer Andžej Duda sada želi da zaustavi aktivnosti „privatizacione mafije". Ali, očigledno je da će pored ove mafije da budu pogođeni i mnogi zakoniti vlasnici.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu