Lijevo-liberalna vlada Donalda Tuska u Poljskoj na vlasti je pola godine. Ali bilanca uzdanice svih proeuropskih snaga zasad je skromna. U završnici predizborne kampanje za europske izbore u ispitivanjima javnog mnijenja ponovo vodi nacionalno-konzervativna stranka njegovoga glavnog suparnika Jaroslawa Kaczynskog, Pravo i pravda (PiS).

Kako bi svoje birače mobilizirao da izađu na izbore u nedjelju (9. 6. 2024.) Tusk se poslužio provjerenom metodom. Pozvao je na skup u utorak (4. 6. 2024.) u Varšavi. Masovnom demonstracijom je prije godinu dana uspješno startao kampanju za nacionalne izbore 15. listopada 2023. godine. Tada se njegovom pozivu odazvalo više stotina tisuća ljudi, neki čak govore o milijun sudionika.

Strah od Rusije

4. lipnja je u Poljskoj dan velikoga simboličnog značenja. Toga dana su prije 35 godina (1989.) održani prvi djelomice slobodni parlamentarni izbori, koji su bili početak pada komunističkog sustava. Na varšavskom Dvorskom trgu (plac Zamkowy) Tusk se nadovezao na taj povijesni događaj.

„Tada se radilo o tomu da je ovdje Poljska, a ne Rusija. Danas se borimo za to da se ne vrati stari (sovjetski) poredak", rekao je predsjednik poljske vlade. Upozorio je na opasnost pobjede proruskih stranaka na europskim izborima. „Vjerujte mi, za Kremlj bi političko osvajanje Bruxellesa bilo važnije nego zauzimanje Harkiva", nastavio je Tusk. „Ne možemo zaspati, ne možemo se odmarati", upozorio je Tusk pred oko 30.000 pristaša.

Hakeri napali poljsku novinsku agenciju PAP

Već tjednima Tusk u predizbornoj kampanji europske izbore prikazuje kao borbu između Europe i Rusije. Nacionalnim konzervativcima oko Kaczynskog on predbacuje da sklapaju pakt s euroskeptičnim strankama Viktora Orbana u Mađarskoj i Marine Le Pen u Francuskoj. One žele oslabiti Europsku uniju, poručio je Tusk, i rade u korist Kremlja. A u parlamentu je Tusk političare iz PiS-a nazvao „plaćenim izdajnicima i robovima Moskve". 

Za strah od neprijateljskih ruskih aktivnosti ima jakih argumenata. Za niz požara u Varšavi i drugim dijelovima zemlje poljske sigurnosne vlasti pretpostavljaju da iza toga stoje Rusi. Sve više je i kibernetičkih napada. Najnovija žrtva je Poljska novinska agencija PAP. Hakeri su probili sigurnosni sustav uredništva i objavili lažnu vijest. U njoj se govorilo o navodnoj mobilizaciji 200.000 poljskih rezervista koji bi navodno trebali biti poslani u Ukrajinu.

Raste pritisak na granici prema Bjelorusiji

I situacija na poljskoj granici prema Bjelorusiji je proteklih tjedana eskalirala. Unatoč ogradi izgrađenoj za vrijeme prošle vlade svakodnevno na toj granici bude oko 300 incidenata između poljskih sigurnosnih snaga i migranata, koji pokušavaju probiti ogradu kako bi ušli u Europsku uniju. Migranti napadaju poljsku graničnu policiju i vojsku kamenjem i komadima drveta ili čak napadaju oštrim predmetima. Prije tjedan dana je jedan poljski vojnik teško ozlijeđen ubodom nožem u prsa kad je htio spriječiti migrante u prelasku granice. 

U govoru u Varšavi Tusk je optužio Moskvu i Minsk da „organiziranim pritiskom" destabiliziraju stanje na granici. „Tamo bjesni rat – svakoga dana, svakoga sata, a njime upravljaju Lukašenko i Putin", naglasio je poljski predsjednik vlade. Kao reakciju na to Tusk je najavio stvaranje područja uz granicu s Bjelorusijom u kojem će biti ograničena sloboda kretanja. Obrambeni program „Zaštitni štit Istok" trebao bi jamčiti sigurnost od vojne prijetnje iz Rusije.

Unatoč korupcijskim aferama PiS ostaje jak

Nade liberala da će PiS nakon gubitka vlasti i povlačenja iz državnih medija izgubiti na značenju dosad se nisu ostvarile. Predsjednik stranke Jaroslaw Kaczynski preživio je unutarstranačku kritiku njegovog načina vladanja i zasad ostaje neosporni vođa nacionalno-konzervativnog tabora. 

Brojne afere povezane s bivšom vladajućom strankom, koje izlaze na svjetlo dana nakon što je ona izgubila vlast, izgleda da nisu ostavile dojam na vjerne birače PiS-a. Pokazalo se da su političari oko bivšeg ministra pravosuđa Zbigniewa Ziobroa upotrebljavali novac iz jednog fonda za žrtve zločina za svoju predizbornu kampanju. 

Tri parlamentarna istražna odbora intenzivno rade na rasvjetljavanju toga. U međuvremenu je poznato da je špijunski program Pegasus korišten i protiv političkih protivnika i da su korumpirani zaposlenici ministarstva vanjskih poslova poljske vize prodavali ljudima u Aziji i Africi. Ali, parlamentarni zastupnici se gube u pojedinostima, a političari PiS-a pozvani na saslušanje vješto se brane i pokušavaju sabotirati djelovanje istražnih odbora. Konkretnih rezultata još nema. Tuskovi birači postaju nestrpljivi.

Većina Poljaka je za Europsku uniju

Poljska ostaje zemlja u kojoj se velika većina društva izjašnjava za Europsku uniju. Iz najnovijeg istraživanja Instituta Pew Research Center proizlazi da 76 posto Poljaka podržava europsku integraciju, dok 21 posto kritično gleda na EU. Višegodišnja protueuropska retorika PiS-a, prije svega protiv Green Deala i migracijske politike, ipak nije prošla bez traga. Jer, prije dvije godine je 89 posto Poljaka podržavalo Europsku uniju.

Ove nedjelje će poljski birači po treći put izaći na birališta u zadnjih osam mjeseci. Koliko će ih ostati kod kuće zbog umora od izbora, nije jasno. Mobilizacija kao 15. listopada 2023. ne može se očekivati. Tada je gotovo 75 posto birača s pravom glasa izašlo na birališta, a neki su pred biralištima čekali do duboko u noć kako bi dali svoj glas. Dosad je na izborima za Europski parlament u Poljskoj sudjelovalo prosječno 20 do 24 posto birača. Samo je 2019. taj broj skočio na gotovo 46 posto.

„Odaziv birača će biti presudan", piše Michal Schuldrzynski u dnevnim novinama Rzeczpospolita. To je razlog zašto Tusk nade polaže u proturusko raspoloženje. Osim straha od PiS-a i Rusije on nema drugih instrumenata za mobilizaciju birača – zaključuje novinar Schuldrzynski.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu