Ljudi iz daleka gledaju u pravcu foto aparata, a između njih i žene koja ih fotografiše su do zuba naoružani vojnici. Neki mašu, ali niko se ne smije. Djeluju očajno.

- pročitajte još: Migrantska drama na bjelorusko-poljskoj granici

Rijetke su fotografije izbjeglica iz Avganistana, koji su već tri nedjelje zaglavljeni na poljsko-bjeloruskoj granici. Crno-bijele fotografije napravila je Ana Marija Binjecka iz poljskog kolektiva multimedijalnih novinara „Testigo Documentary", koji se bave političkim i društvenim temama, koje su malo ili nisu uopšte zastupljene u mejnstrim medijima.

Fotografije je takođe moguće vidjeti na Fejsbuk stranici poljske „Fondacije Spas", čiji su aktivisti danima na licu mjesta i kritikuju što poljska vlast nijemo posmatra dramu 32-oje avganistanskih muškaraca i žena. „Vidite Mohamada, krojača koji je obećao da će, čim se izvuče iz ovog pakla za sve pomagače u kampu sašiti lijepe kapute. Sajed je kuvar, koji želi da sprema njegovo najomiljenije jelo – Kabuli (pirinač sa šargarepom i suvim grožđem). Tu je i Abdul, elektroinženjer. Mohsen, kovač. Mohamad, tkač tepiha“, napisala je aktivistkinja na socijalnim medijima. Preko megafona i uz pomoć jedne prevoditeljke, pošlo joj je za rukom da sa ljudima obavi kratke razgovore i sazna kojim poslovima su se bavili prije nego što su morali da napuste svoje domovine.

Bez pristupa novinarima

Rijetko se vide snimci i dobiiju informacije o žalbama predstavnika nevladinog sektora i ljekara da im se zabranjuje pristup ljudima, zaglavljenim na granici. A sada nakon uvođenja vanrednog stanja će biti još teže. Vanredno stanje je uvedeno na 30 dana u 183 mjesta Poljske duž granice sa Bjelorusijom. Ubuduće se zabranjuje bilo kakvo okupljanje, fotografisanje ili snimanje „graničnih objekata“, ali i vojnika, policajaca ili graničara. I još na kraju: novinarima se zabranjuje pristup u pogođene oblasti.

Poljski parlament bi narednih dana ovu uredbu mogao da proglasi nevažećom, ali nema izgleda da se za to dobije potrebna većina u Sejmu. Nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Poljske, Marek Biernacki uvođenje vanrednog stanja smatra „apsurdnim“. Ono se u načelu uvodi u kritičnim situacijama, u kojima državni organi više nisu u stanju da djeluju na uobičajen način i prema postojećim zakonima“, kazao je Biernacki u jednom televizijskom intervjuu. On smatra da nije takva situacija. Opozicija takođe postavlja pitanje da li je opravdano uvođenje vanrednog stanja zbog 32 izbjeglice.

„Spremni na svaki scenario"

„Ovaj problem ne pogađa samo 30 ljudi, koji se nalaze na granici. To je vrh ledenog brijega, problem koji nam Lukašenko želi donirati. Nećemo dozvoliti da Poljska postane nove ruta za masovno ilegalno useljavanje u Evropsku uniju“, rekao je aktuelni ministar unutrašnjih poslova Poljske Marius Kaminski. On je izrazio nadu da će vanredno stanje doprinijeti da se situacija na granici stabilizuje.

Kao drugi razlog uvođenja vanrednog stanja pomenuo je vojne vježbe sa istočne strane poljske granice. „Jedan dio ove važne vojne vježbe održaće se u Bjelorusiji, direktno na našoj granici“, objasnio je Kaminski i dodao: „Moramo biti spremni na svaki scenario, na svaku provokaciju na granici“.

Organizovane migracije

Grupa ljudi se na granici nalazi više od tri nedjelje. Vlada u Varšavi optužuje bjeloruskog vlastodršca Aleksandra Lukašenka, da organizovano dovodi izbjeglice iz kriznih regiona na spoljne granice Evropske unije. Lukašenko je još u maju izjavio da više neće sprječavati migrante na njihovom daljem putu ka EU. Bila je to reakcija na pooštrene sankcije Zapada protiv Bjelorusije.Poljski ministar Kaminski smatra da Lukašenko želi da isprovocira novu izbjegličku krizu kao onu 2015. godine.

Aktivistkinja i ljekarka Paulina Bovnik kaže da u ovom trenutku izbjeglice svakodnevno prelaze bjelorusko-poljsku granicu. Prema zvaničnim podacima graničnih službi, u avgustu je zabilježeno 3.5000 ilegalnih pokušaja prelaska granice. Njih 2.500 je u tome spriječeno. Bovnik smatra da je nezvanični broj mnogo veći. „Važno je da pomognemo ovim ljudima“, kaže ova ljekarka. „I nakon proglašenja vanrednog stanja će biti ljudi koji će pokušavati da pređu granicu.“

Pridržava li se Poljska još Ženevske konvencije?

Rafal Kostržinski, saradnik poljskog ogranka UNHCR, kazao je za DW da svaka država ima pravo da štiti svoje granice: „Ali, granice bi trebalo da ostanu otvorene za ljude, koji žele da predaju zahtjev za azil i kojima je vrlo vjerovatno neophodna međunarodna pomoć“, kazao je Kostržinski. Međutim, graničari odbijaju da prihvate izbjeglice bez obzira na razloge zbog kojih ljudi dolaze.

„Ni međunarodno, ni poljsko pravo ne daju prostora za sumnju da osoba, koja je došla na granicu i predala zahtjev za priznanjem izbjegličkog statusa, nije počinila krivično djelo zato što nema dokumenta sa sobom i prelazi granicu na za to nepredviđenom mjestu“, objašnjava on. Njemu nije jasno zašto je obustavljena primjena važećih propisa i podsjetio da je i Poljska prije 30 godina potpisala Ženevsku konvenciju.

Direktorka poljskog ogranka UNHCR, Kristine Gojer je u poljskom dnevnom listu Republika napisala: „Želim da vjerujem da će Poljska ostati odana ovim vrijednostima i najmanje 30 narednih godina štiti izbjeglice“.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu