„Njemačka nije neprijatelj, već saveznik", s tom porukom poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski već mjesecima obilazi televizijske i radijske studije, kako bi promovirao zaokret u poljskoj politici u odnosu prema zapadnom susjedu.

Promjena vlade u Poljskoj, odnosno odlazak nacionalno-konzervativne vlade PiS-a i dolazak lijeve koalicije u prosincu 2023. je omogućila izlazak iz duboke krize, u kojoj su se posljednjih godina nalazili njemačko-poljski odnosi. A sada, šest mjeseci kasnije, Varšava i Berlin usvajanjem „Akcijskog plana” žele otići i korak dalje, korak koji bi zapravo označio novi početak u bilateralnim odnosima. U utorak (2.7.) savezni kancelar Olaf Scholz (SPD) putuje u Varšavu sa svojim kabinetom, kako bi tamo sudjelovao na konzultacijama na vladinoj razini.

Prve konzultacije nakon 2018.

Posljednji put se tako nešto dogodilo 2018. I to usprkos činjenici da je Njemačko-poljskim ugovorom o susjedskim odnosima iz 1991. bilo predviđeno da se šefovi vlada dviju susjedskih zemalja održavaju "najmanje jednom godišnje”. Scholz je u prosincu 2021 posjetio Varšavu, neposredno nakon preuzimanja kancelarske dužnosti u Njemačkoj. A nakon toga ga put više nije odveo na rijeku Vislu.

Antinjemačka retorika najvažnijeg predstavnika nacionalno-konzervativnog tabora u Poljskoj Jaroslawa Kaczynskog gotovo je u potpunosti paralizirala odnose. I zato je u Berlinu zavladalo olakšanje nakon što je vlast 13.12. prošle godine preuzeo lijevo-liberalni Tusk.

Vrlo brzo nakon toga se temeljito promijenilo raspoloženje na relaciji Varšava-Berlin. Umjesto da se kod svakog spornog pitanja potencira antinjemačko raspoloženje, nova poljska vlada pokušava pragmatično rješavati probleme koji postoje među dvjema zemljama.

Komunikacija uspostavljena

„Dvije vlade su ponovno stekle mogućnost jezičnog sporazumijevanja", tako to opisuje Kai-Olaf Lang iz berlinske Zaklade za znanost i politiku (SWP). Njemački stručnjak za istočnu Europu govori o „novom procvatu kontakata". Konzultacije na vladinoj razini trebale bi postati „vrhunac sa snažnom simbolikom", dodaje Lang.

To potvrđuje i Marek Krzakala, zastupnik Turskog stranke Građanska koalicija (KO): „PiS je uništio odnose s Njemačkom. Mi smo se vratili redovitom dijalogu s Berlinom", kaže za DW Krzakala, ujedno i šef poljsko-njemačke parlamentarne skupine.

Upravljanje konfliktima

Najnoviji primjer za to kako taj novi bilateralni odnos izgleda: Savezna policija SR Njemačke je prije otprilike dva tjedna preko granice prebacila jednu obitelj tražitelja azila iz Afganistana, i to bez dogovora s poljskom stranom. Oni su Afganistance jednostavno ostavili na poljskom tlu. A poljska Granična policija je nakon toga oštro protestirala. Poljski mediji su objavili alarmantne članke. Ali umjesto da od tog slučaja naprave prvoklasni politički skandal, kako je to bilo uobičajeno u PiS-ovoj eri, nadležni ministri su brzo riješili problem. „To je dobro upravljanje konfliktima", zaključuje Lang.

Nekoliko problematičnih slučajeva, koji već godinama opterećuju odnose, prošlih su mjeseci brzo riješeni. Nastava na njemačkom za pripadnike njemačke manjine u Poljskoj će od rujna ove godine opet biti u ponudi u punom opsegu. Zeleno svjetlo bi trebao dobiti i 4. svezak njemačko-poljskog udžbenika povijesti, koji je već godinama blokiran iz političkih razloga. Više novca iz poljskog proračuna bi trebao dobiti i program suradnje njemačke i poljske mladeži.

A savezna vlada je u srijedu (26.6.), neposredno uoči konzultacija u Varšavi, usvojila i plan realizacije Njemačko-poljske kuće u Berlinu. Radi se o centru koji bi trebao podsjećati na poljske žrtve Drugog svjetskog rata No, ono čega i dalje nema u bilateralni odnosima su veliki, spektakularni projekti.

Tusk ne želi biti germanofil

Agnieszka Lada-Konefal iz Njemačkog instituta za Poljsku u Darmstadtu žali se na slab angažman poljske strane. „Zbog unutarnjopolitičkih problema, koje poljska vlada mora rješavati pod vremenskim pritiskom, odnosi s Njemačkom nisu prioritet", kaže ona. I podsjeća na jedan specifičan problem koji ima Tusk: „Opozicija ga proziva da je njemački agent, zato se on oko njemačkih tema ne angažira baš tako jako kako bi to trebao činiti", smatra ova politologinja. „Oni ni u kom slučaju ne želi da ga se smatra germanofilom", zaključuje Lada-Konefal.

„Akcijski plan", koji dvije strane pripremaju već mjesecima, trebao bi pomoći u intenziviranju suradnje i predstavljati temelj za nove perspektive bilateralne suradnje u budućnosti. To bi trebao biti „sveobuhvatan paket", možda čak i „velika stvar”, kažu poljski i njemački diplomati, koji ne žele ipak govoriti o detaljima. Jasno je samo da bi u fokusu tog „paketa" trebalo biti pitanje sigurnosti i podrške Ukrajini.

Jačanje istočnog krila NATO-a

„Jačanje istočnog krila NATO-a ima ključni značaj. Mi bismo na tom polju trebali što je moguće tješenje surađivati s Nijemcima", smatra zastupnik Krzakala. Kaczynski nije u pravu, kaže on, kada govori o tome da "treba najprije proći sedam generacija prije nego što njemački vojnici opet smiju kročiti na poljsko tlo”. I Lada-Konefal pitanje sigurnosti i obrane smatra područjem na kojem se mora brzo pojačati bilateralnu suradnju.

Tusk u pregovore s Njemačkom ulazi bez kompleksa manje vrijednosti. Kao vodeća zemlja, zemlja koja od samog početka podržava Ukrajinu i slanjem oružja ali i pružanjem humanitarne pomoći, Poljska je stekla dodatnu reputaciju u svijetu. Tuska osim toga bije glas da je liberalna nada Europske unije, odnosno čovjek koji mobilizacijom novih birača može spriječiti desne populiste od preuzimanja vlasti. Njemačka je istovremeno, baš kao i Francuska, nešto oslabljena upravo zbog uspjeha euroskeptičnih populista.

Novo poljsko samopouzdanje

I zato Tuskova vlada samopouzdano nastupa u Europi i ima osjećaj da njihov utjecaj raste, kaže analitičar Lang. Ovaj stručnjak za istočnu Europu podsjeća da Tusk, kako bi izbjegao dojam da je fiksiran na Njemačku, vodi „diverzificiranu vanjsku i europsku politiku". A to znači da „Tusk svira na različitim klavijaturama", naglašava SWP-ov stručnjak, a kao ravnopravne partnere Varšave navodi SAD, sjevernu Europu i Baltik.

No, tko na njemačkoj strani misli da su svi problemi u odnosima s Poljskom riješeni nakon promjene vladajuće garniture u Varšavi, taj se grdno vara: „Nijemci su brzo shvatili da Tusk nije nikakav slabić", napominje Lang.

S tim se slaže i dobra poznavateljica situacije u Poljskoj Lada-Konefal: „Unutar EU-a će oko pitanja migracije ili većinskog donošenja odluka biti jako teško postići kompromis", predviđa ona. „Mi ćemo morati tražiti najmanji zajednički nazivnik."

Nova poljska vlada je povukla PiS-ov zahtjev za plaćanjem reparacije za Drugi svjetski rat. Pitanje odštete ipak ostaje na stolu. Poljski šef diplomacije Sikorski u siječnju ove godine je apelirao na saveznu vladu da se prilikom potrage za rješenjem za to pitanje „pokaže kreativnost". A koliko je daleko Berlin stigao u potrazi za „kreativnim" rješenjima, pokazat će se u utorak u Varšavi.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu