Nije to bio kategoričan demanti: "Nemam informacije o tome", odgovorio je glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina u ponedjeljak u Moskvi na pitanje jednog novinara o tome da li je Rusija proširila svoju vojnu pomoć za Siriju. Sam šef Kremlja je prije tri dana rekao da Moskva razmišlja o raznim mogućnostima. Vojno učešće Rusije u borbi protiv terorističke milicije 'Islamske države' nije
"još na dnevnom redu", rekao je Putin.

Od početka septembra širom svijeta je sve više medijskih izvještaja o tome da je Rusija navodno rasporedila svoje trupe u Siriji kako bi se borile na strani sirijske vojske protiv IS-a. Neki izvori se pri tome pozivaju na društvene mreže na kojima su navodno ruski vojnici postavljali fotografije koje su uradili mobitelima u Siriji. U drugim izvještajima se navodi da je Rusija u Siriju poslala najnoviju vojnu tehniku sa svojim ratnim brodovima i da želi izgraditi bazu za protuzračnu odbranu.

Povećano slanje oružja

Čvrsti dokazi o tome do sada nisu prezentirani javnosti. Potraga za takvim dokazima se stoga čini teškom jer Rusija desetljećima ima trupe u Siriji. "Potpuno je normalno, da u Siriji postoji ruska vojska", rekao je za DW Aleksej Malašenko, ekspert za Bliski istok u moskovskom Carnegie Centru. "Ona (vojska- op.red.) je na Bliskom istoku prisutna od 1955. godine i ima različite zadatke jer sirijska vojska je kompletno naoružana ruskim oružjem."

Moskva i Damask su u osnovi stari saveznici. U sirijskom lučkom gradu Tartus na Sredozemlju Rusija drži bazu za svoju mornaricu. Od početka građanskog rata u Siriji 2011. godine Rusija je svoju političku podršku Damasku neprestano nadopunjavala isporukom oružja. Sada to Moskva obrazlaže borbom protiv 'Islamske države'. Turski mediji su izvjestili u avgustu o navodnoj isporuci šest modernih borbenih aviona tipa MiG-31 Siriji. Ruski proizvođač je demantirao te izvještaje.

SAD su u svakom slučaju tokom prošlog vikenda smatrale neophodnim upozoriti Rusiju kada je riječ o vojnoj intervenciji u Siriji. Američki ministar vanjskih poslova John Kerry razgovarao je telefonski sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovim. Washington je zabrinut, rekao je Kerry. On je također rekao da bi proširenje ruske vojne pomoći sirijskom predsjedniku Bašaru al Asadu stanje dodatno zaoštrilo.

Eksperti upozoravaju Kremlj na mogućnost greške

Vojni eksperti u Rusiji poput Aleksandra Golca sumnjaju da Rusija već sada vojno djeluje u Siriji. "Ne postoje supstancijalni dokazi", kaže Golc. Ali on ne isključuje tu mogućnost u budućnosti. "Ako se uzme u obzir da u Rusiji samo jedan čovjek donosi odluke sve je moguće", kaže Golc za DW. On smatra da bi ruska vojna akcija u Siriji imala smisla samo onda ako bi se tok rata radikalno promijenio. "Ja ne vjerujem da Rusija danas može poslati toliko mnogo trupa da bi mogla odnijeti pobjedu (protiv IS-a - op. red.) u Siriji i Iraku.

Ukoliko bi se to dogodilo onda bi Rusija ignorirala kako međunarodna, tako i vlastita sovjetska iskustva u Afganistanu u 80-im godinama. I Aleksej Malašenko smatra da bi moguća ruska vojna intervencija u Siriji bila "velika greška". Ona bi imala malo izgleda za uspjeh, a rusko društvo bi je također teško podržalo, smatra ovaj ekspert.

Putin želi predstaviti svoj plan u New Yorku

Pada u oči to da se izvještaji o ruskoj vojnoj prisutnosti u Siriji pojavljuju samo nekoliko sedmica uoči Putinovog naveliko najavljivanog govora u Generalnoj skupštini UN-a. Šef Kremlja želi u drugoj polovini septembra putovati u New Yorku. Od početka avgusta u Rusiji se špekulira o "Putinovom planu" koji šef Kremlja tamo navodno želi najaviti. Do sada je poznato samo to da Rusija želi osnovati međunarodnu koaliciju protiv IS-a. Jedna takva koalicija već postoji i njoj su na čelu SAD, ali Rusija joj se nije željela priključiti. Sedmicama Moskva vodi diplomatsku ofanzivu i razgovore. Sa Washingtonom se nismo uspjeli usaglasiti, rekao je Lavrov u avgustu.

Pri tome Rusija pregovara sa zemljama na Bliskom istoku, prije svih sa Saudijskom Arabijom. Do sada se činilo da ovi pregovori također nisu urodili plodom. Rusija pri tome želi prije svega podržati oslabljenog sirijskog predsjednika Al Asada, dok mu Zapad i prije svih SAD pripisuju krivicu za građanski rat i traže njegovu ostavku.

Kraj sankcija kao protuusluga za pomoć protiv IS-a?

Osim toga u ruskim medijima se špekulira o mogućem dodatnom motivu Kremlja. Kao protuuslugu za pomoć u borbit protiv IS-a Putin želi "ustupke po pitanju Ukrajine", pisalo je proteklog vikenda u renomiranom moskovom listu "Nova Gazeta". Moskva želi "kraj sankcija i povratak u klub zapadnih sila", navodi ovaj list. Sa tim prijedlozima će, kako dalje navodi list, Putin putovati u New York.

Aleksej Malašenko iz moskovskog Carnegie Centra vjeruje da je Putinov interes u prvom redu podržati svog saveznika - Asada, a manje pobijediti Islamsku državu. Ipak ta pomoć iz Moskve nosi sa sobom i rizik, smatra ovaj ekspert i postavlja sljedeće pitanje: "Kako bi Moskva stajala kada bi Bašar al Asad ipak bio svgrnut?" Čak i u Moskvi eksperti za Bliski istok vjeruju da bi se sirijski predsjednik bez ruske pomoći teško održao na vlasti. Grigorij Mirskij iz Ruske akademije nauka je u jednom razgovoru za DW nazvao Siriju "beznadežnim slučajem". On ipak vjeruje da će Putin učiniti sve kako ne bi dozvolio da Asad bude svrgnut.