Kišni dan u Bujanovcu. Kafići su mahom poluprazni, i oni u kojima sjedi srpsko, i oni u kojima sjedi albansko stanovništvo. Na pijaci je ipak druga priča – to je mjesto na kojem uvijek ima svih stanovnika ovog mjesta.

Jesu li bili popisivači kod vas? – pitamo ljude koji su se tu zatekli. „Ne živim ovdje, živim u Švajcarskoj, juče sam došao i koliko čujem još nisu kod mene napravili popis. A treba sve da nas popišu. Da vidimo koliko ima od ove nacije, a koliko od druge nacije“, kaže nam jedan stariji Albanac.

Od kiše se krije prodavac povrća. Ali, rado dijeli svoje iskustvo sa popisa u njegovom domaćinstvu.

„Kod mene su bili. Nisu teška pitanja i nije dugo trajalo. Mislim da je super što su se svi odazvali popisu, jer Albanci uvijek kažu da ih ima više, a to kažu i Romi, i Srbi. E sad će da se zna stvarno stanje. Evo sad ovdje u Bujanovcu Albanci drže vlast jer su kažu, većina. Ali mene brine da li će oni koji žive i na Kosovu i ovdje, da se popišu i ovdje i tamo“, kaže nam ovaj stanovnik Bujanovca.

Popis kao političko pitanje

U prethodnim decenijama, 1991. rađena je tek procjena stanovništva, a 2002. popis. To su bile poratne okolnosti za Preševo, Bujanovac i Medveđu. Kada je 2011. ponovo popisivano stanovništvo, albanska nacionalna manjina je bojkotovala popis jer nije bilo predviđeno popisivanje ljudi u dijaspori. Još jedan razlog za to je što se popis nije radio na jezicima nacionalnih manjina.

„Sada su stvoreni uslovi, jer sada mogu da se popišu i oni koji u datom momentu nisu kod kuće i oni koji rade u inostranstvu, i oni koji žive ovdje. Jedinstvena prilika da se zna tačan i istinit broj“, za DW kaže Ragmi Mustafa, predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca.

Kaže da i pored svih stvorenih uslova, tokom ovog popisa ima problema u opštini Medveđa u kojoj nema dovoljno popisivača koji govore albanski jezik.

„Od tri instruktora nijedan nije Albanac, od 24 popisivača, samo troje su Albanci, a od njih troje, jedan je postavljen da popisuje albansko stanovništvo, ostala dva popisuju srpsko stanovništvo. Lokalna samouprava Medveđe čak nije osigurala ni jezičke asistente, što Preševo i Bujanovac imaju, jer po zakonu svako može da učestvuje u popisu na svom jeziku“, kaže Mustafa.

Za razliku od Medveđe, Preševo ima 73 popisivača i 12 instruktora, a Bujanovac 10 više popisivača i 13 instruktora – polovina od toga popisuje na albanskom jeziku.

Koliko zapravo ima Albanaca?

Predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca smatra da je veoma važno da se obavezno odgovori na dvanaesto, trinaesto i četrnaesto pitanje koja se tiču nacionalnosti, maternjeg jezika i vjeroispovesti. „Ja sam na ta pitanja, čak sam to podijelio i na društvene mreže, odgovorio: Shqiptar, Shqip i islam“, kaže Mustafa.

On podsjeća da podaci iz 2011. godine, kada je albanska nacionalna manjina bojkotovala popis, pokazuju da ima svega oko šest hiljada Albanaca. Uvjeren je da će ovaj popis pokazati da ih je barem desetostruko više.

Na to utiče i kampanja u kojoj se pozivaju građani da se odazovu popisu. Kampanja „Svi mi, zajedno, činimo Srbiju“ namijenjena je svakoj od 23 nacionalne manjine i pripremljena je u različitim formatima, TV i radijskim spotovima ili posterima.

Predsjednik opštine Bujanovac Nagip Arifi takođe je odgovorio na sva pitanja tokom popisa za svoju osmočlanu porodicu, i saglasan je da je ovaj popis izuzetno značajan za sve.

„Prije svega, to se odnosi na transfer sredstava koja republička Vlada daje svakoj lokalnoj samoupravi, pa se onda povećava i broj zdravstvenih radnika, broj policajaca, dakle broj radnika u svim državnim institucijama. Posljednji popis je pokazao da Bujanovac ima oko 18.000 stanovnika, a sad će se pokazati da nas ima između 50 i 60.000“, kaže Arifi.

Arifi svakog jutra dobija od lokalne popisne komisije podatke zaključne sa jučerašnjim danom. Do ovog trenutka, kaže on, nije bilo nikakvih problema, a do sredine ove sedmice popisano je 23.0000 stanovnika u Bujanovcu.

Popis značajan za sve

O važnosti popisivanja svih stanovnika Srbije govore i srpski i kosovski političari, ali i brojne evropske organizacije i institucije, a EU je i finansijski podržala popis.

Do početka ove sedmice, popisano je 2,4 miliona stanovnika u Srbiji, kaže za DW Snežana Lakčević, pomoćnica direktora Sektora društvenih statistika u RZZS.

„Sveobuhvatni popisni podaci su nam potrebni da bismo imali preciznu sliku populacije: osnovne demografske, obrazovne, etnokulturalne, migratorne i druge karakteristike."

„Pored toga, popisni podaci su od posebnog značaja za sprovođenje zakona i drugih pravnih akata, recimo iz oblasti ostvarivanja prava nacionalnih manjina kao što su Zakon o nacionalnim savjetima nacionalnih manjina, Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisma, Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina“, nabraja Lakčević.

Ragmi Mustafa zaključuje da će, zbog svega toga, rezultati ovogodišnjeg popisa za Albance biti „velika satisfakcija“.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu