Na području Buturović Polja kod Jablanice pronađeno je tijelo posljednje žrtve katastrofalnih poplava koje su početkom mjeseca zadesile sjever Hercegovine, čime se broj žrtava u Jablanici, Konjicu i Fojnici popeo na 27. Nenadoknadiv gubitak zbog kojeg je cijela BiH zavijena u crno. Istovremeno, traje borba sa osposobljavanjem putne komunikacije koja je danima bila u prekidu, a zbog koje privreda BiH bilježi višemilionske gubitke. Iako se ekonomski gubici ne mogu porediti sa ljudskim žrtvama, svaki dan se po ovom osnovu gube stotine hiljada maraka zbog prekida transporta roba putem željeznica, čiji je saobraćaj u prekidu već 15 dana zbog potpunog urušavanja pruge u Jablanici.

115 kamiona za jednu kompaniju

Gubici su sve veći na jugu BiH, a u luci Ploče u Hrvatskoj na čekanju su ogromne količine sirovina. Jedna od kompanija koje bilježe milionske gubitke je najveća tvornica koksa u regiji, GIKIL Lukavac. Putni transport koji je jedva uspostavljen u Jablanici nije rješenje, jer su troškovi u odnosu na željeznicu mnogo veći.

„Bukvalno su jug i sjever zemlje presječeni. Jedina željeznička ruta kojom ide naša sirovina je presječena i nema nekih naznaka da će se to brzo riješiti", kaže generalni direktor GIKIL-а Аlmin Suljić, navodeći da su organizovali kamionski prevoz sirovine kako bi sačuvali proizvodnju.

„Međutim, za jedan dan GIKIL ima potrebe za 2400 tona. 115 kamiona je u opticaju i mi smo za četiri dana prevezli ono za šta nam treba jedan dan željeznicom. Morali smo smanjiti proizvodnju, a ako se nastavi ovako to je neodrživo“, kaže Suljić.

Alternativne luke ne mogu biti uključene u ovom trenutku, jer se sa njima potpisuju dugoročni ugovori. Izuzetak je luka Bar, odakle bi trebao biti prebačen dio sirovine, što opet nije dovoljno za oko 400 privrednih subjekata sa kojima GIKIL posluje. 

Konkretnog rješenja iz nadležnih institucija još nema, tačnije nema brzog rješenja kojim bi se moglo spriječiti još više gubitaka. Predstavnici Željeznica Federacije BiH i Spoljnotrgovinske komore BiH održali su prošle sedmice sastanak na kojem je odlučeno da se uporedo sa oštećenom prugom u područjima pogođenim katastrofalnim poplavama, popravljaju i putevi.

Baržama iz Rumunije

Do tada će potrebne sirovine za rad domaćih fabrika dolaziti sa sjevera, preko Rumunije. Ugalj iz Amerike do sada je do Lukavca stizao samo preko luke Ploče. Zbog nagomilane sirovine, ugalj se dalje transportuje preko luke Bar i ali i rumunske luke Konstanca, odakle će se dopremati baržama.  Štete pored entitetskih Željeznica trpi i Arselor Mital, ali i Elektroprivreda Srbije koja takođe uvozi ugalj.

Štete su na oko 17 kilometara željeznice koje su žila kucavica privrede Federacije BiH. Iako su uspostavljeni alternativni pravci, pitanje je koliko se takav način transporta može održati dok ne dođe ili do nestanka sirovina ili do enormnih poskupljenja kod krajnjih korisnika. U Spoljnotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine kažu da domaće vlasti još nisu svjesne sa kakvim se posljedicama po ekonomiju susreću, te da bi osim gubitka novca na dnevnom nivou, strateške kompanije mogle izgubiti i tržišta.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, kaže da je poslovanje mnogih privrednih subjekata ugroženo, kao i cijele privrede. Posebno se to odnosi na Željeznice Federacije koje trpe ogromne gubitke.

„Oni poslovanje uglavnom ostvaruju komunikacijom preko luke Ploče i njima prouzrokuje dnevni gubitak od oko 280 hiljada maraka“, rekao je Nikšić, ističući da će za sanaciju štete biti potrebni mjeseci.

Iz Željeznica FBiH poručuju da će sredstva za obnovu pruge Sarajevo – Čapljina – Sarajevo na dionici Ostrožac – Grabovica u dužini od 17 kilometara, osigurati federalna vlada u skladu sa zakonom.

„Željeznice FBiH su formirale komisiju u skladu sa Zakonom o bezbjednosti saobraćaja koja je svakodnevno na terenu i utvrđuje štetu. Procijenjena šteta na pruzi iznosi oko 5 miliona maraka", rekli su u Željeznicama Federacije.

Sanacija bila potrebna prije 15 godina

Ipak, proces obnove neće brzo ni početi, a kamoli biti završen. Posebno jer je vlada poništila odluku o proglašenju stanja prirodne nesreće. To u praksi znači duže procedure za izbor izvođača radova, jer se moraju ispoštovati sve tenderske procedure ali i žalbe koje uslijede nakon toga. To je potvrdio i sam Nikšić, iako nije jasno zbog čega je vlada ukinula odluku.

„U normalnim okolnostima kada se uđe u proces javne nabavke, potrebno je pola godine da izaberemo izvođača. Kad je vanredno stanje, onda možemo to napraviti direktno, tako da mi je želja da što prije počnemo“, rekao je prije posljednje odluke vlade hrvatskim medijima, Nermin Nikšić.

Bosna i Hercegovina ima značajnu infrastrukturu kada je riječ o željezničkom saobraćaju, iako joj je prema svim studijama koje su rađene još prije 15 godina bila potrebna hitna sanacija. Dio saobraćaja odvija se kroz luku Poče ka sjeveru, a drugim dijelom prema Banjaluci i dalje kroz Doboj, Sarajevo, Tuzlu, sve do Beograda. Od dva pravca Šamac – Sarajevo – Čapljina – Ploče i Novi Grad – Doboj – Tuzla – Zvornik, ostao je samo jedan u funkciji koji kapacitivno ne može preuzeti sve potrebe tržišta. Ako ovom dodamo da su Željeznice Republike Srpske u ogromnoj finansijskoj krizi, samo je pitanje vremena kada će doći do potpunog kolapsa. Stručnjaci upozoravaju da se mora brzo reagovati.

„Mi ne smijemo zaboraviti da je ovo jedna od najvažnijih magistrala u BiH koja veže Bosnu sa Hercegovinom i svaki dan prekida stvara ogromne troškove kako za građane tako i za privredu“, kaže ekonomista Admir Čavalić, navodeći da se to posebno odnosi na energente.

„Većina toga se transportuje željeznicama i bilo kakvo odlaganje, će se na kraju prebaciti na potrošače ali i na privrednike“, kaže Čavalić.

Hitno kreditno zaduženje

Zbog toga je potrebno odmah pronaći sredstva, da li u rebalansu budžeta Federacije ili kreditnim zaduženjem, ali je u ovom trenutku najbitnije da se odmah djeluje, kažu ekonomisti. Što nije slučaj sa domaćim vlastima.

„To se mora napraviti iz posebnog izvora finansiranja ili posebnog kredita. Bilo bi dobro da se osmisli poseban fond za obnovu željezničkog saobraćaja. Bez posebnog fonda i posebnog oblika zaduženja, ja ne vidim rješenje", kaže profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Željko Šain.

Katastrofe i nesreće uvijek su prilika za mešetarenje, a BiH je prvak u tome. Da su već počele refleksije pokazuju i najave poskupljenja nafte i naftnih derivata, iako posljednje informacije pokazuju da je cijena barela na svjetskom tržištu pala u zadnjih nekoliko dana. Nažalost, poskupljenje goriva je samo početak kažu ekonomisti, jer će svoj udio u ekstra profitu tražiti svi u lancu proizvodnje.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu