„Oni su po mom mišljenju najbolji i najprecizniji", izjavio je ukrajinski artiljerac Bohdan Nahaj za DW, govoreći o njemačkim samohodnim oklopnim haubicama 2000 (PZH 2000). Ove haubice, koje su isporučene njegovoj brigadi, pomažu Ukrajini u borbi protiv ruskog agresora. Međutim, komandant divizije priznaje da postoji problem: haubice se koriste toliko intenzivno da su sklone kvarovima.

Najčešći problemi su softverske prirode a dolazi i do pregrijavanje kontrolnih sistema i cijevi topova. Nahaj navodi da je, zbog toga, u nekim trenucima čak dvije trećine njemačkih haubica van upotrebe. Čak i popravke poput zamjene cijevi, koje bi ukrajinski tehničari mogli da obave na licu mjesta, kasne zbog nedostatka dijelova. „Koliko dugo popravka traje zavisi od rezervnih dijelova, a to je mahom između dva i šest mjeseci", rekao je Nahaj.

Zajednička preduzeća i predstavništva

Njemački političari su svjesni problema s popravkama. U septembru je Markus Faber, član neoliberalnih Slobodnih demokrata (FDP) i predsjedavajući Odbora za odbranu njemačkog Bundestaga, izjavio za tabloid Bild: „Apsurdno je što je više sistema oružja trenutno van funkcije zbog nedostatka rezervnih dijelova nego zbog neprijateljske vatre."

Problem još nije riješen, ali su uočena određena poboljšanja. Na primjer, francusko-njemački koncern za proizvodnju naoružanja KNDS, koji proizvodi haubice, otvorio je početkom oktobra podružnicu i kancelariju u Kijevu. To bi trebalo da poboljša koordinaciju s ukrajinskim vlastima i radionicama.

U saopštenju za javnost, kompanija je navela: „Osnivanje KNDS Ukrajina omogućiće ukrajinskoj industriji da obavlja održavanje i popravke KNDS sistema, kao što su Leopard 1 i 2, CAESAR, AMX10 RC, PHZ 2000 i samohodna oklopna vozila Gepard.“ KNDS takođe planira da, u saradnji s ukrajinskom industrijom, proizvodi artiljerijsku municiju kalibra 155 mm i rezervne dijelove prema najnovijim tehnologijama.

Ukrajinsko Ministarstvo odbrane potvrdilo je za DW da će „ovo optimizovati isporuku i proizvodnju potrebnih komponenti.“ Zvaničnici su uvjereni da će osnivanje zajedničkih preduzeća i predstavništava proizvođača u Ukrajini pomoći da se ubrzaju popravke opreme iz EU. Insajderi navode da je oprema, potrebna za popravku haubica, tenkova i druge teške opreme, već počela da pristiže iz Njemačke i Francuske.

Omogućavanje popravki u Ukrajini

Njemačka vlada ističe da će objedinjavanje oštećenog materijala, dostupnih rezervnih dijelova, specijalnih alata i stručnog osoblja unutar Ukrajine omogućiti buduće popravke složenih oštećenja bez odlaganja. „Pored toga, nastavljamo da ulažemo napore, kako bismo ukrajinskim oružanim snagama obezbijedili materijale za nezavisno otklanjanje kvarova i održavanje. Takođe pokušavamo da ublažimo problem s rezervnim dijelovima," saopštilo je njemačko Ministarstvo odbrane za DW.

Ministarstvo navodi da se ukrajinskom osoblju pruža obuka za održavanje, dok Kijev dobija multimedijalnu tehničku podršku i tehničku dokumentaciju.

Hitno potrebne cijevi za topove

Rat je otkrio brojne nedostatke u odbrambenoj industriji EU. Problem brzog habanja cijevi topova dodatno otežava nedostatak standardizacije unutar EU. Njemačka kompanija za proizvodnju oružja Rajnmetal, koja proizvodi cijevi za PZH 2000, tvrdi da čini sve što može kako bi snabdjela Ukrajinu rezervnim dijelovima i obezbijedila popravke. „Zbog toga je Rajnmetal sada uspostavio sopstvenu radionicu za popravke u Ukrajini. Već smo značajno povećali kapacitete za proizvodnju cijevi kako bismo odgovorili na potražnju," izjavila je kompanija za DW.

Popravke vojne opreme usporava i birokratija. U Njemačkoj je za svaki rezervni dio potrebna posebna dozvola za izvoz naoružanja. Prema riječima predstavnika jedne odbrambene kompanije, ovaj proces može trajati mjesecima. Proizvođači se zalažu za uspostavljanje „vojne Šengen zone“, što je nedavno predložio njemački kancelar Olaf Šolc.

Pojednostavljivanje transporta naoružanja

Ideja je da se usklade zakoni zemalja EU kako bi, u slučaju potrebe, proces odobravanja bio pojednostavljen unutar Evropske unije i ubrzao transport oružja između država članica, bez trenutnih izvoznih dozvola. Predstavnik njemačke kompanije naglasio je da bi bilo važno da Ukrajina postane dio tog sistema.

Jer, dok „vojna Šengen zona“ ne postane realnost, vojna oprema i oružje EU, koje mora da se popravlja u državama članicama, ostaje van funkcije mjesecima. Pošto Ukrajina nije članica EU, problemi počinju već na carinskom prelazu kada oprema napušta zemlju – na primjer, oštećene PZH 2000 haubice koje se šalju u Slovačku na popravku. „Kada stignu tamo, popravke traju godinu dana, možda i duže", kaže artiljerac Bohdan Nahaj. On se žali da nedostatak artiljerijskih sistema dodatno pogoršavaju dugotrajne popravke, što ukrajinskoj vojsci na bojnom polju stvara ozbiljne probleme.

Razgovori s ukrajinskim vojnim osobljem pokazuju da je sva zapadna oružja teško popravljati. Ukrajinski mehaničari stoga sami preuzimaju inicijativu i pokušavaju da pronađu zamjenske dijelove, koji odgovaraju originalima. Međutim, to nije moguće s visokotehnološkim komponentama. „Početkom 2022. imali smo rezervne dijelove od naših partnera, ali onda su počeli problemi,“ kaže mehaničar iz 17. tenkovske brigade, čije je kodno ime „Kinolog“. „Od tada smo pronašli stručnjake u ukrajinskim kompanijama, koji mogu da reprodukuju neke od dijelova."

Viktor (ime promijenjeno), mehaničar iz jedinice koja se bori u Donjeckom regionu, rekao je za DW kako i on sam proizvodi zamjenske dijelove. Volonteri su mu pomogli da otvori radionicu blizu linije fronta. „Tokom više od dvije godine poslao sam 16 američkih minobacača na popravku. Samo dva su se vratila popravljena”, kaže Viktor. „Zato sada činimo sve da sami sebi pomognemo koliko god možemo.“

*ovaj tekst je najprije objavljen na engleskom jeziku

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu