Zvuk sirena hitne pomoći, policijski zvižduci, povici brojnih mladića, miris ljudskog otpada i spaljenih automobila – sve to obilježava atmosferu u Fnideku, susjednom gradu Seute na sjevernoafričkoj obali.

Fnidek je inače mirno ljetovalište s pogledom na Seutu, španski grad koji je prošle sedmice bio odredište desetina hiljada migranata. Danas je, međutim, grad u vanrednom stanju: plaže su ograđene barijerama, a pripadnici marokanske nacionalne policije (Sûreté Nationale), naoružani dugim cijevima, raspoređeni su gotovo na svakom uglu i litici.

San o životu u Evropi

Policajac daje znak 25-godišnjem Hamzi da se udalji s plaže. Međutim, mladić iz Tangera ne želi napustiti Fnidek. Za njega je ovaj grad i dalje odskočna daska ka boljem životu. Kaže da je još u subotu ponovo pokušao preplivati do Seute. „Pokušao sam opet, ali kada sam stigao, španski vojnici su me pretukli, a zatim i marokanski policajci“, priča Hamza.

Kaže da su ga natjerali da se vrati plivajući nazad. Njegove poderane pantalone i dalje su mokre, mobilni telefon izgubio je u moru, a koljena i laktovi su mu puni ogrebotina. Ipak, tvrdi da će pokušavati iznova, uprkos morskim barijerama, ogradama i pojačanim kontrolama.

Plata koju prima radeći u tekstilnoj industriji, kaže, nije dovoljna za život, a Evropa je njegov san. „Sve je teže, i onima koji su već stigli do Seute i nama koji smo još ovdje. Policija želi da napustimo Fnidek, žele isprazniti grad kako više niko ne bi pokušavao da krene prema Seuti“, kaže Hamza.

„Tretirali su nas kao pse“

Mladići koji se vraćaju iz Seute pričaju da ih je policija progonila, prijetila im mačevima, da im niko nije želio prodati hranu i da su gladovali. Stotinama, možda i hiljadama njih, penju se uz litice iza granične ograde ojačane NATO-žicom i vraćaju se na mjesto odakle su krenuli.

Na plaži su još razbacane stvari ljudi koji su pokušali preplivati do španske teritorije. Mnogi su pri tome izgubili život, a strahuje se da bi broj poginulih mogao biti i veći kada more izbaci tijela nestalih.

Dvadesetjednogodišnja Hajine iz Fesa kaže da više nikada neće pokušati isto. Studentkinja je mopedom doputovala iz Fesa do Fnideqa, a zatim zaplivala prema Seuti. Tamo je pronašla ujaka i sestru koji su granicu prešli pješice zajedno s masom ljudi. Svi su povjerovali glasinama koje su se širile društvenim mrežama da je Seuta otvorena za sve.

Dok govori, Hajine plače. Kao i mnogi drugi tog dana, djeluje traumatizovano. „Vratila sam se jer su nas tretirali kao pse. Nije bilo hrane, sve prodavnice su bile zatvorene“, kaže ona.

Danas se u Fnideku uglavnom mogu vidjeti grupe iscrpljenih i očajnih mladića koji traže hlad. I ovdje teško dolaze do hrane, čak i kada imaju novca. Brojni kafići i restorani zatvoreni su zbog straha od pljačke, dok oni koji rade strogo kontrolišu ulazak i odbijaju mladiće.

Osim toga, mnogi lokali mogu ponuditi tek espreso, jer je dio osoblja također otišao prema Seuti i još se nije vratio na posao.

Kakvu su ulogu imale marokanske vlasti?

Španska stručnjakinja za migracije Beatriz Masa godinama prati situaciju na ovom području. Kaže da Fnidek nikada ranije nije doživio ovakve scene. „Čim su ljudi čuli da je Seuta otvorena, ostavili su sve. Hotelsko osoblje, konobari, kuvari, pekari, vozači kamiona i taksisti – jednostavno svi su krenuli“, kaže Masa.

Većina se sada vraća kućama, dok bi ostali, ako pristanu, autobusima trebalo da budu prevezeni u svoje rodne gradove, vjerovatno po nalogu Ministarstva unutrašnjih poslova Maroka. Do sada se ni to ministarstvo, niti bilo koji drugi član marokanske vlade nije javno oglasio o smrtonosnom masovnom pokušaju ulaska u Seutu.

Beatriz Masa i drugi stručnjaci smatraju da je ovakav masovni pokret bio moguć samo zato što su ga marokanske vlasti prećutno omogućile, kao posljedicu političke krize između Španije i Maroka. Glavni spor ponovo je Zapadna Sahara. „Ova kriza je novo izdanje, ali mnogo ozbiljnije od one iz 2021. godine. Zato je i mobilizacija bila mnogo veća – govorimo o više od 50.000 ljudi“, kaže Masa.

Humanitarne posljedice tek dolaze na naplatu

Brojni turisti otkazali su ljetovanje u Fnideku, a oni koji su ipak došli kažu da više ne prepoznaju nekadašnje mirno ljetovalište i radije ostaju u hotelima. Posljedice već osjećaju trgovci na gradskoj pijaci, nedaleko od plaže.

Ekonomske i humanitarne posljedice krize još su daleko od rješenja, dok politički odgovor tek treba da uslijedi. Tokom ove sedmice ministri unutrašnjih poslova Evropske unije održaće vanredni sastanak na kojem bi trebalo da pokušaju usaglasiti zajednički stav prema Maroku kao važnom partneru u upravljanju migracijama, kako bi se izbjeglo da se scene poput ovogodišnjih ponove u Seuti i Fnideku.