„Dosta je bilo", poručio je poslije ubistva u Zolingenu predsjednik konzervativne Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Fridrih Merc. Merc obično ima prilično hladan odnos s kancelarom Olafom Šolcom (SPD), ali sada se šef najjače opozicione stranke u Bundestagu direktno obratio šefu vlade:

„Pozivam vas da radite zajedno s nama kako bismo brzo i bez daljih odlaganja donosili odluke dosljedno usmjerene na sprečavanje daljih terorističkih napada poput onog koji se dogodio prošlog petka u našoj zemlji."

Merc je predložio da se u narednih nekoliko dana sastane sa kancelarom, a kako prenose mediji, do tog sastanka trebalo bi da dođe „već tokom ove nedjelje".

Kancelar je ovog ponedjeljka, zajedno s predstavnicima vlade Sjeverne Rajne-Vestfalije, položio cvijeće na mjestu napada. „To je bio terorizam, terorizam protiv svih nas", rekao je Šolc i ujedno najavio pooštravanje zakona o oružju. To se posebno odnosi na noževe, naglasio je, ali i na „mnoge druge stvari koje treba regulisati".

U pogledu mogućeg pooštravanja Zakona o azilu Šolc je bio nešto uzdržaniji. Osvrnuo se na nedavne političke odluke o povećanju broja deportacija i naglasio da sprovođenje tih odluka mora biti dosjledno. 

Problem s deportacijama u Siriju i Avganistan

Neke od mjera koje predlaže lider opozicione CDU Merc su drastične: „Dozvoliti deportacije u Siriju i Avganistan, a nove izbjeglice iz tih zemalja više ne primati. Svako ko u Njemačkoj ima status izbjeglice, a otputuje u svoju matičnu zemlju, odmah gubi svaki boravišni status u Njemačkoj."

Savezna Ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer iz redova kancelarovih Socijaldemokrata (SPD) već neko vreme razmatra mogućnost deportacija u Siriju ili Avganistan. Međutim, kako je više puta isticala, to nije tako lako: nema, na primjer, diplomatskih veza sa talibanima koji vladaju Avganistanom. U Njemačkoj je na snazi zabrana deportacija u Avganistan otkako su radikalni islamisti došli na vlast u septembru 2021.

Tri stranke na vlasti, SPD, Zeleni i Liberali (FDP), prije bi mogli da se slože s drugim Mercovim zahtjevima. Na primjer: „Stalna kontrola njemačke granice, dosljedno zaustavljanje na granicama i povratak primjene Dablinskih propisa. Prema tome, niko ko uđe iz bezbjedne treće zemlje nema pravo da ostane u Njemačkoj."

Nakon napada nožem u Zolingenu, policiji se predao 26-godišnji počinilac iz Sirije. Prema izvještajima medija, čovjek je ušao u Evropsku uniju preko Bugarske i prema Dablinskim propisima trebalo je da tamo podnese zahtjev za dobijanje azila. Nakon što mu je takav zahtjev 2023. u Njemačkoj odbijen, trebalo je da bude deportovan nazad u Bugarsku, ali to se nije dogodilo, jer se sakrio.

U nedjelju popodne, Savezni sud pravde (BGH) izdao je nalog za hapšenje osumnjičenog. Taj najviši njemački sud je nadležan, jer je djelo klasifikovano kao teroristički čin.

Dodatno proširenje graničnih kontrola?

Ministarka unutrašnjih poslova Fezer u više navrata se žalila da mnoge zemlje EU, poput Bugarske i Rumunije, dozvoljavaju tražiocima azila koji tu prvi put stupe na tlo Unije, da jednostavno otputuju dalje u Njemačku. 

Savezna njemačka policija trenutno vrši provjere na licu mjesta na nekoliko granica, na primjer prema Poljskoj, Češkoj ili Austriji. To bi trebalo da se okonča u decembru, ali je ministarska prije samo nekoliko dana najavila mogućnost produženja graničnih kontrola za najmanje šest mjeseci.

Fezer je ujedno svjesna da je saveznoj policiji, koja je nadležna za granične kontrole, hitno potrebno više službenika – trenutno ih ima 56.000. Država međutim to povećanje teško sebi može da priušti, s obzirom na manjak u budžetu.

Habek poziva na zabrane – u čiju efikasnost sumnja

Na to da efikasna borba protiv islamističkog kriminala u Njemačkoj košta mnogo ukazuje i vicekancelar Robert Habek iz redova Zelenih. On je iz svog doma u Flenzburgu na njemačko-danskoj granici ujedno poručio: „Ne znamo da li je užasan čin u Zolingenu mogao da bude spriječen strožim zakonima", napisao je ministar privrede na platformi Iks. Istovremeno se založio za više zona u kojima bi bilo zabranjeno nošenje oružja, kao i za strože zakoni o oružju: „Noževi i hladno oružje nikome u Njemačkoj nisu potrebni na javnim mjestima. Ne živimo više u srednjem vijeku."

Nošenje noževa i drugog oružja na javnim mjestima u Njemačkoj zabranjeno je još otkako je 1973. stupio na snagu Zakon o oružju. Protiv pooštravanja tog zakona izjasnio se vladajući FDP. Njihov savezni ministar pravde Marko Bušman je najavio: „Razgovaraćemo u saveznoj vladi o tome kako da nastavimo da unapređujemo borbu protiv te vrste kriminala."

Oglasilo se i Udruženje njemačkih kriminalističkih policajaca, čiji je predsjednik Dirk Peglov (Peglow) ocijenio slijedeće: „Počinioca ne bi zaustavile ni zone zabrane nošenja noževa, niti opšta zabrana nošenja noževa." U isto vrijeme, Peglov je rekao da bi policiji trebalo dozvoliti da vrši pretrese u potrazi za noževima bez ikakvog posebnog razloga. On smatra da je neophodna debata o opštoj zabrani nošenja noževa u javnosti – uz neophodne izuzetke.

Zolingen – nedjelju dana uoči važnih izbora na istoku

Diskusija nakon ubistva u Zolingenu intenzivirala se u ovolikoj mjeri zbog toga što su za samo nedjelju dana izuzetno važni izbori u istočnonjemačkim pokrajinama Tiringiji i Saksoniji. Desničarsko ekstremistička Alternativa za Njemačku (AfD) tamo ima između 30 i 34 odsto podrške i mogla bi da postane najjača politička snaga u obje pokrajine. Savez Sara Vagenkneht (BSW), stranka osnovana početkom godine, a na čijem je čelu bivša političarka stranke Ljevica, takođe, prema anketama, ima jak rejting. I jedna i druga stranka pozivaju na radikalno pooštravanje politike azila i imigracije.

Između ostalog i zato lider opozicione CDU Fridrih Merc predlaže kancelaru da, ako već nije u stanju da u sopstvenim redovima nametne strožu politiku prema strancima, onda iskoristi jedan rijetko korišćeni instrument koji mu je na raspolaganju: „Iskoristite svoja ovlašćenja da postavljate političke smjernice i dozvolite Bundestagu da slobodno glasa o neophodnim zakonima. Svi oni iz redova Zelenih i FDP-a, ili iz Vaših sopstvenih redova, koji ne budu za to, ostaće u manjini."

Ovlašćenje da postavlja političke smjernice daje pravo kancelaru da, u slučaju spora, nadjača mišljenja svojih ministara o svim pitanjima i da odredi kurs vlade. Merc najavljuje da će njegova stranka, CDU, pristati na odgovarajući zakonski prijedlog.

Pratite nas i na Facebooku, preko "X", na Youtubeu, kao i na Instagramu