Nakon što je Izrael bez pretrpljenih većih šteta uspio da odbije iranski napad stotinama bespilotnih letjelica, krstarećih raketa i balističkih projektila, na međunarodnim finansijskim tržištima je došlo do olakšanja: cijene nafte blago padaju, a terminski ugovori na američkom indeksu S&P 500 prelaze u plus. Ipak, "od petka je geopolitika ponovo postala najveća briga za tržišta", pišu analitičari Deutsche Banke u poruci svojim klijentima.

Uvijek kada se geopolitička situacija na Bliskom istoku pogorša, odjekne širom svijeta na cijenama nafte: Jer cijene nafte tipa Brent, koja se eksploatiše u Sjevernom moru, ili njen američki pandan WTI (West Texas Intermediate) izgledaju kao temperaturni dijagram svjetske ekonomije.

Međutim, brige zbog eskalacije na Bliskom istoku već su i prije iranskog napada na Izrael uticale na rast cijena sirove nafte za oko 10 posto. Prema riječima stručnjaka za sirovine Jorgea Leóna iz energetske konsultantske kompanije Rystad Energy iz Osla, taj porast se dogodio "gotovo isključivo zbog trajnog konflikta".

Rast cijena nafte podstiče inflaciju

"Kao opšte pravilo, smatra se da će rast cijena nafte od 10 posto u industrijskim zemljama povećati ukupnu inflaciju za 0,1 do 0,2 procenta. Prema tome, rast cijena nafte u prošlom mjesecu će povećati opštu inflaciju u tim ekonomijama za oko 0,1 procenat", procjenjuje Neil Shearing, glavni ekonomista Capital Economics-a.

Međutim, koliko je vjerovatno da će centralne banke, usljed povećanog pritiska inflacije, odgoditi planirana smanjenja kamatnih stopa?

Malo je vjerovatno da će to imati značajniji uticaj na monetarne odluke centralnih banaka, smatra Shearing. Za to bi, kaže, cijene nafte morale jače i održivije rasti. Odlučujući faktor su, po njemu, efekti na osnovnu inflaciju, rast potrošačkih cijena bez uzimanja u obzir hrane i energije. Naime, tek kada proizvođači prenesu svoje veće troškove energije na potrošače, centralne banke bi mogle usporiti planirana smanjenja kamatnih stopa za 2024. godinu, procjenjuje Shearing.

Posljednjih mjeseci, posebno u SAD, inflacija je ponovo u fokusu. U martu 2024. godine, potrošačke cijene u SAD-u su porasle za oko 3,5 posto u poređenju sa istim mjesecom prethodne godine. Zbog toga Shearing iz Capital Economics-a smatra da će Centralna banka SAD-a tek na jesen imati dovoljno manevarskog prostora za smanjenje kamata: "Očekujemo prvi korak u septembru. I pod pretpostavkom da cijene energije ne skaču tokom sljedećih mjeseci, očekujemo da će i ECB (Evropska centralna banka) i BoE (Banka Engleske) u junu smanjiti kamatne stope."

Na vidiku povećanje proizvodnje nafte?

Još jedna velika nepoznanica je buduća politika eksploatacije nafte od strane tzv. OPEC-a +. To su tradicionalne zemlje proizvođači nafte sa Bliskog istoka, iz Afrike i Venecuele koje sarađuju s državama koje nisu članice OPEC-a, poput Rusije, Kazahstana, Meksika i Omana. Stručnjaci za sirovine nedavno su intenzivnije raspravljali o tome da li bi zemlje poput Ujedinjenih Arapskih Emirata mogle uskoro povećati svoje proizvodne kapacitete, kako bi se djelovalo protiv usporavanja svjetske ekonomije zbog skupe nafte.

Trenutno su zemlje proizvođači nafte produžile rok za svoje dobrovoljno smanjenje proizvodnje do kraja juna. Jorge León objašnjava da bi ova smanjenja mogla biti ukinuta tek na sastanku ministara zemalja članica OPEC-a 2. juna. "Međutim, ako se geopolitička situacija u regionu i dalje bude pogoršavala, grupa bi mogla održati vanredni sastanak tokom narednih sedmica", kaže stručnjak za naftno tržište.

S gotovo 6 miliona barela dnevno slobodnih kapaciteta, OPEC bi, ukoliko konflikt eskalira, mogao blago povećati proizvodnju kako bi se ograničio pritisak koji bi uticao na povećanje cijena. Vjerovatnoća da će se to dogoditi je visoka, ističe Jorge León.

"Održavanje visokih cijena nafte ponovo bi podstaklo inflaciju na Zapadu i natjeralo centralne banke da prolongiraju sva svoja nastojanja za normalizaciju monetarne politike, što bi pak dovelo do slabijeg globalnog ekonomskog rasta", kaže analitičar Rystad Energy-ja.

Odlučujuću ulogu za razvoj cijena nafte igra i razvoj situacije u Hormuškom moreuzu. Zbog napada Teheranu bliskih Huti milicijadošlo je do rasta cijena prevoza roba. Nakon iranske zapljene "broda koji je u vezi sa Izraelom", kako to formulišu vlasti u Teheranu, pažnja je usmjerena na ovaj uski prolaz, kroz koji se transportuje oko petina nafte na svjetskom tržištu.

Čeka se na reakciju Izraela

Tržišta sada čekuju reakciju Izraela na iranski napad. Iako postoje protivrječni signali o tome kako će izraelska vlada reagovati, a i SAD pokušavaju djelovati na umjereniju reakciju vlade u Jerusalimu: malo ko veruje da će izostati reakcija Izraela.

"Svi koji očekuju da Izrael neće reagovati na besprimjerni napad Irana, ili gaje iluzije ili nemaju pojma kako stvari funkcionišu na Bliskom istoku - ili oboje", napisao je Avi Mayer, bivši glavni urednik Jerusalim Posta na platformi X. "Nereagovanje na to bi se smatralo kukavičlukom i samo bi izazvalo pozive na veće i razornije napade. Izrael će odgovoriti na to", napisao je Mayer u svojoj objavi.

Ostaje da se vidi koliko će snažna biti ta reakcija. "U najgorem slučaju, energičan kontranapad Izraela mogao bi pokrenuti spiralnu eskalaciju koja bi mogla izazvati do sada neviđen regionalni sukob", strahuje Jorge León.

U tim okolnostima, "geopolitičke premije bi značajno porasle", a nova runda američkih sankcija protiv Irana mogla bi jače opteretiti svjetsku ekonomiju nego što je trenutno moguće predvidjeti.

Ovaj tekst je prethodno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu