Prijetnje bombom, najave napada, antisemitske uvrede i uzavrela atmosfera: Posljedice bliskoistočnog sukoba osjećaju se i u njemačkim školama. Anketa istraživačke platforme Vollbild njemačkog javnog servisa SWR, provedena u pokrajinskim ministarstvima unutrašnjih poslova i obrazovanja, pokazuju da je u Njemačkoj primjetna radikalizacija učenika kao i povećanje broja ekstremističkih incidenata u školama ali i da je sve više izvještaja o napetoj atmosferi u razredima. Tako Ministarstvo obrazovanja Hessena izvještava o značajnom porastu: Od 2018. godine zabilježeno je 15 islamistički motivisanih incidenata u školama, od čega 14 u 2023. godini. Od toga, 11 slučajeva je "vremenski i tematski" povezano s terorističkim napadom Hamasa na Izrael. Šest prijava odnosi se na anonimne prijetnje bombom u školama u Hessenu. No, broj incidenata u 2024. godini je u poređenju s 2023. godinom ponovo opao.

"Napetija i uzavrelija atmosfera"

Ministarstvo obrazovanja Porajnje-Falačke saopštilo je da se ipak ne može zanemariti da je atmosfera "napetija i uzavrelija", nego što je bila. Iako se ne bilježi porast incidenata, bilo je pojedinačnih prijetnji napadom na škole, u kontekstu sukoba na Bliskom istoku. Schleswig-Holstein bilježi "blagi porast islamistički motivisanih aktivnosti koje se pojavljuju u školama". Ostale pokrajine izvještavaju o pojedinačnim slučajevima radikalizacije.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Brandenburga piše kako će "bliskoistočni sukob i dalje biti povod za mobilizaciju i potpaljivač odnosno jedna vrsta katalizatora..." Pritom, kako izgleda, postoje i razlike među pokrajinama. Berlin navodi da je situacija u školama najprije bila "napeta", ali se sada ponovo smirila - "u skladu s okolnostima". Neke pokrajine nisu odgovorile na novinarski upit ili navode da ne bilježe islamističke incidente u školama.

Haldenwang: Bliskoistočni sukob kao "katalizator"

Aktuelni podaci Savezne službe za borbu protiv kriminala pokazuju da su 7. oktobar 2023. godine i izraelski protivnapad na Gazu imali snažan uticaj u Njemačkoj: Nakon toga je u 2023. godini zabilježeno 4.368 krivičnih djela s antisemitskom pozadinom. Više od polovine uslijedilo je nakon 7. oktobra, odnosno napada Hamasa na Izrael i rata u Gazi, koji je uslijedio. Poređenja radi, u 2022. godini Savezna služba za borbu protiv kriminala je zabilježila samo 61 takvo nedjelo. To je više nego sedamdesetostruko povećanje. Predsjednik njemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka na saveznom nivou Thomas Haldenwang primjećuje sličan razvoj situacije i kaže: "Bliskoistočni sukob je djelovao kao katalizator za antisemitizam u Njemačkoj."

Nastavnici i socijalni radnici svakodnevno primjećuju podložnost mladih islamističkim idejama. Tako su učenici, primjerice, Hamas nazvali "pokretom za slobodu" ili su tražili odvojenu nastavu za dječake i djevojčice.

Bivša nastavnica iz Sjeverne Rajne-Vestfalije izvještava o svojim iskustvima s radikaliziranim učenicima: „Po njihovom mišljenju djevojčice i dječaci bi morali imati odvojene časove a smatraju i kako časovi plivanja nisu dobri za djevojčice. Djevojčice bi se od određene dobi trebale zadržavati kod kuće i pripremati za ulogu žene - to su bile izjave učenika." Jedan je čak, dodaje ova nastavnica, odbio razgovarati s drugim učenikom, uz obrazloženje: "S njim ne pričam, on je hrišćanin."

Shai Hoffmann je socijalni poduzetnik i aktivist. Od 7. oktobra, zajedno s palestinskim kolegom, on posjećuje škole kako bi razgovarao s učenicima o njihovim emocijama, koje izaziva bliskoistočni sukob. "Mi zapravo pokušavamo ugasiti veliki požar s malim vatrogasnim aparatom", kaže Hoffmann. Nastavnici su često preopterećeni situacijom i rijetko su u stanju pružiti podršku učenicima u takvim izvanrednim situacijama.

Islamistički influenceri koriste gužvu

Pored jake emocionalizacije zbog bliskoistočnog sukoba, koju Hoffmann primjećuje kod učenika, istraživanje Vollbild-a pokazuje i kako postoji velika opasnost od islamističkih propovjednika i influencera. To je razvoj situacije, koji Služba za zaštitu ustavnog poretka (tajna služba koja djeluje u Njemačkoj) prati sa zabrinutošću: "Potencijalna opasnost od islamističkih influencera na mlade, koji su aktivni na društvenim mrežama, je velika", kaže Martin Horbach, šef odjela za islamizam u pokrajinskoj Službi za zaštitu ustavnog poretka Baden-Württemberga.

Direktor Službe za zaštitu ustava u Berlinu Michael Fischer također primjećuje novi stepen opasnosti od islamističkih grupacija: "Ono što je sada novo je fokus i domet, koji ove grupe mogu postići. A sve to je direktno povezano s bliskoistočnim sukobom i događajima nakon užasnog napada Hamasa na Izrael 7. oktobra prošle godine."

Koliko je to potencijalno velika opasnost, pokazuje eksperiment koji je istraživač ekstremizma Navid Wali iz mreže "Violence Prevention Network" proveo zajedno s istraživačkom platformom Vollbild. Tu se jasno vidi koliko brzo maloljetnik, koji se interesuje za vjerska, islamska pitanja, dolazi u kontakt s radikalnim islamističkim sadržajima na aplikacijama, poput TikTok-a. "Prvi kontakt naravno nikad ne ide putem ekstremističkih sadržaja, već kroz teološke ponude, koje na prvi pogled izgledaju neproblematično i bezopasno", kaže Wali. Ali, već nakon nekoliko minuta prikazuje se naizgled bezazleni video tutorial o molitvi, u kojem istraživač ekstremizma Wali prepoznaje poznatog aktera sa selefijske scene.

Islamistički akteri ciljaju na mlade

To nije slučajno, jer islamistički influenseri svjesno koriste bliskoistočni sukob, kako bi usmjerili radikalnu propagandu na mlade. Tako i grupacija "Muslim Interaktiv", koju prati Služba za zaštitu ustavnog poretka, ovog proljeća na demonstracijama u Hamburgu traži  kalifat. Na internetu se pojavljuje s propagandnim videozapisima, koji podsjećaju na muzičke spotove. "Tu su ti pop i hip-hop elementi, taj vrlo pristupačan način, prilagođen jeziku mladih", kaže istraživač ekstremizma. Wali se žali da školama nedostaje ta vrsta medijskog opismenjavanja: "Ono što bi trebalo postojati je da se, na primjer, zajedno s ljudima koji imaju više iskustva u medijskoj pedagogiji, pregledaju ti videozapisi (...) i kritički razmotre kao i da se o njima zajednički diskutuje."

"Demokratija se stalno mora učiti"

Njemačke pokrajine navode u anketi Vollbild-a da ozbiljno shvataju temu medijske pismenosti u školama. Razmimoilaženja postoje samo oko pitanja, da li je potreban poseban školski predmet, koji se bavi medijskim opismenjavanjem. Dok Hessen planira objediniti ovu temu u poseban nastavni predmet, Ministarstvo obrazovanja Saksonije to smatra "nepraktičnim".

Državna sekretarka u Ministarstvu obrazovanja Baden-Württemberga, Sandra Boser (B'90/Zeleni), vidi borbu protiv radikalizacije mladih kao zadatak cijelog društva. Škola igra ključnu ulogu, ali ne može sama riješiti sve probleme: "Škola sigurno ne može sve. Naša udruženja igraju jednako važnu ulogu kao i škola, kao i roditeljski dom. Jer, demokratiju treba stalno učiti."

Priredila: Jasmina Rose

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu