Pretposljednji pokušaj ujedinjenja Kipra potiče iz aprila 2004. godine, kada su grčki stanovnici ostrva na referendumu pokazali da to ne žele i – sami otišli u Evropsku uniju. Kada je njihov novi predsjednik postao Demetris Hristofijas, razgovori su pokrenuti s mrtve tačke. Hristofijas se u martu sa predsjednikom kiparskih Turaka, Mehmedom Ali Talatom, dogovorio o načelnom pokretanju novih pregovora. Dvije strane, kaže Talat, prije ovih pregovora nikada nisu bile tako blizu riješenja sukoba. On je juče u Briselu rekao da se klima osjetno promijenila u odnosu na ranija vremena. "Sada je kiparski predsjednik jasno stavio do znanja da mu je stalo da dođemo do rješenja. Turska strana je za to već bila spremna, i zato sam optimista“.

Amdreas Mavrojanis, ambasador Kipra u Ujedinjenim nacijama, u trenutno opuštenoj atmosferi vidi veliku šansu: „Izgledi su dobri, obje strane se dobro poznaju, niko ne dovodi u pitanje političku volju da se gleda u budućnost. Što se nas tiče, bili bi smo presretni da smo još juče mogli da se dogovorimo“.

Ko će biti na čelu države?

Teži se ka uspostavljanju federalnog državnog uređenja. Ko će biti na čelu države, pitanje je na koje dvije strane trenutno daju različite odgovore. Mehmed Ali Talat: „Šef države će biti određivan po principu rotacije. Nova federacija će biti država ravnopravnih federalnih jedinica, a stanovnici obje strane će biti politički ravnopravni“.

Kiparski Grci su za drugačiji model. Andreas Mavrojanis ga ovako opisuje: „Grčka strana je za predsjednički sistem, dakle, za jednog predsjednika i jednog podpredsjednika. Još u ustavu iz 1960. godije je pisalo da Grci postavljaju predsjednika, a Turci potpredsjednika. To bi sada moglo da se ostvari“.

Na sjevernom dijelu ostrva još uvijek ima oko 35.000 do 40.000 turskih vojnika. Kada pregovarači dvije strane budu postigli dogovor o zajedničkom prijedlogu, onda će o njemu kiparski Turci i Grci glasati na odvojenim referendumima koji će biti održani istovremeno.