Međunarodna misija u Avganistanu, koja je na kraju doživela fijasko, trajala je 20 godina. Pod vođstvom SAD-a, Njemačka je od početka učestvovala u ovoj misiji, i vojno i humanitarno.

Međutim, angažovanje je naglo završeno 15. avgusta 2021. godine, kada su talibani zauzeli predsjedničku palatu u Kabulu.

Brzina napredovanja talibana iznenadila je njemačku vladu, uključujući i tadašnju kancelarku Angelu Merkel. Bundestag je 2022. godine formirao komisiju kako bi istražio razloge ove pogrešne procijene. Merkel je, kao posljednja svjedokinja, satima odgovarala na pitanja poslanika.

Izjava Merkelove podsjeća na njeno saopštenje iz 2021.

Angela Merkel je prvo pročitala podužu izjavu. Ova demohrišćanka (CDU) je pobrojala dramatične događaje u Avganistanu, kao što je to svojevremeno uradila u vladinom saopštenju nekoliko dana nakon trijumfa talibana. Ona je 25. avgusta 2021. u Bundestagu rekla: „Čitava međunarodna koalicija je potcijenila ovako brz razvoj situacije. To se odnosi i na Njemačku“.

Pred istražnom komisijom Bundestaga dobre tri godine kasnije Merkelova je naglasila da, čak i retrospektivno, smatra da je vojni angažman Njemačke u Afganistanu bio ispravan. Njen odlučujući argument: „Nakon islamističkih napada 11. septembra 2001. u SAD, nije smjelo doći do novih terorističkih napada iz Avganistana. Taj cilj je postignut, ali ništa više".

„Kulturne razlike su bile ozbiljnije"

„Moramo priznati da smo podbacili u svim drugim ciljevima", priznaje bivša kancelarka, misleći na demokratiju, prava žena i vjerske slobode. „Kulturne razlike su bile ozbiljnije nego što sam mogla da zamislim. Ostaje samo da nastavimo da pružamo humanitarnu podršku ljudima u Avganistanu", rezimira Angela Merkel.

Mnoga pitanja u istražnoj komisiji vrte se oko sudbine avganistanskog lokalnog osobljakoje je radilo za Bundesver, njemačku ambasadu i organizacije za razvojnu pomoć do 2021. godine. Više hiljada njih i članova njihovih porodica je evakuisano, ali ne svi.

Podrška ministru odbrane

Angela Merkelje rekla da je podržala zahtjev njene tadašnje ministarke odbrane Anegret Kramp-Karenbauer (CDU) da proširi krug lokalnog osoblja Bundesvera i federalne policije koji će biti evakuisani. U početku je bila rezervisana prema odluci da se evakuiše i lokalno osoblje koje je bilo angažovano u oblasti razvojne saradnje. Pristajući i na njihov dolazak, željela je da izbjegne utisak da Njemačka ostavlja Avganistan na cjedilu.

Izvještaj Angele Merkel odgovara svjedočenju njenog tadašnjeg povjerenika Helgea Brauna, koji je u Kancleramtu koordinisao politiku savezne vlade u Avganistanu. Poslanik CDU u Bundestagu ispitan je u istražnom odboru neposredno prije Angele Merkel, a stao je i u odbranu obavještajne službe za inostranstvo (BND). Ova služba je smatrala da je brzo preuzimanje vlasti od strane talibana „malo vjerovatno".

Braun: „Ako mislite da je nešto malo vjerovatno, to ne znači da je nemoguće“

Braun i dalje smatra da su scenariji BND-a razumljivi – čak i retrospektivno: „Ako mislite da je nešto malo vjerovatno, to ne znači da je nemoguće“, tako je kazao tadašnji šef Ureda kancelara objašnjavajući svoje viđenje uloge njemačke tajne službe.

Saslušanjem Merkelove i Brauna završene su javne sjednce istražnog komisije. Planirano je da konačni izvještaj bude objavljen u februaru 2025. Sa preporukama o tome koje lekcije se mogu naučiti iz neuspjele misije u Avganistanu.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu