Za pokret za zaštitu klime on je ikona i heroj, za njemačkog energetskog diva RWE iznimno je veliki problem i neugodan protivnik a za medije je njegov slučaj novo izdanje neravnopravne borbe Davida i Golijata. Eckardt Heukamp (​​57) poljoprivrednik četvrte generacije ne želi prodati svoju farmu, smještenu nedaleko od bagera s površinskog kopa Garzweiler. On kaže: "Želim živjeti ovdje, ovo je moj dom."

Prije 16 godina, RWE je počeo rušiti kuće i farme u Lützerathu na zapadu pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija i obeštećivati ​​stanovnike kako bi tamo kopao lignit. Većina ljudi iz Lützeratha našla je novi dom nekoliko kilometara dalje, u pravcu zapada. Krajem 2020. tu je ostalo svega 14 stanovnika, a sada je Heukamp posljednja osoba u mjestu duhova i čini sve da se suprotstavi uništenju sela i preseljenju. O Heukampovoj tužbi protiv eksproprijacije narednih sedmica će odluči​ti Viši upravni sud u Münsteru.

Heukampova borba protiv RWE-a postaje "politikum"

Sada se ovdje radi o mnogo većem ulogu od rušenja seljačkog gazdinstva podignutog 1763. godine. Heukampova priča odavno je postala "političko pitanje" i vrti se oko velikog političkog pitanja u zemlji koje glasi: Koliko je Njemačka doista ozbiljna u pogledu odustajanja od eksploatacije uglja? Jer ako nova savezna vlada zaista želi izaći iz proizvodnje uglja  2030.umjesto osam godina kasnije, koliko još ima smisla rušiti Heukampovo seljačko gazdinstvo, čak i ako je to do sada bilo zakonski propisano?

Heukamp, ​​koji je spasio nadgrobni spomenik svojih predaka sa groblja u susjednom već porušenom selu, oslanja se na ekspertizu stručnjaka da bi ogromni bageri mogli početi sa eksploatacijom lignita i oko Lützeratha. "Tehnički je to izvodljivo za RWE, ali ekonomski vjerovatno nije toliko zanimljivo." A tu je i studija njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja. Prema mišljenju stručnjaka, Lützerath bi zapravo trebao opstati ako Njemačka želi ispuniti cilj od 1,5 stepeni zagrijavanja iz Pariškog sporazuma o zaštiti klime.

"Nismo u istoj situaciji kao prije 30 godina, kada se od uglja nije moglo odustati, jer još nije bilo obnovljive energije", kaže Heukamp. "Koji je smisao eksproprijacije, rušenja sela i suočavanja s većom emisijom CO2, ako svi znamo da to više nije prihvatljivo s obzirom na alternativne vidove energije?"

Poljoprivrednik želi ostati na svom imanju do posljednjeg dana

Pa zašto bi, pita se poljoprivrednik, trebao napustiti Lützerath? Započeti novi život u Brandenburgu, gdje mu je energetski koncern RWE ponudio farmu kao naknadu? "Tamo sam stranac, osim toga zbog suše tamo nemate prinosa. Dobivate više hektara, ali sa znatno lošijom zemljom." Heukamp kritizira da mu nijedna od ponuda energetskog diva nije bila prihvatljiva, što je jedan od razloga zašto u Lützerathu radije nastavlja uzgajati žitarice kao i svih ovih godina. "Zašto bih ja bio u gorem položaju nego što sam do sada živio i radio?"

Njegova priča vrti se po njemačkim novinama. To je klasična priča o malom čovjeku koji ulazi u naizgled beznadežnu bitku s velikim i moćnim koncernom. Heukamp pri tom nije rođen da bude medijska zvijezda i sad ga malo nervira sav taj hype.

Kako se nosi sa svim tim pritiskom? Naravno, kaže farmer, to ostavlja traga, često provodi neprospavane noći razmišljajući o tome šta će biti s njegovom farmom. "Bilo bi glupo reći da mi ovo nije teret. Ali ja sam počeo s tim i ići ću do kraja. Dok me ne iznesu odavde!"

Lützerath novi Centar pokreta za zaštitu klime

Eckardt Heukamp se više ne bori sam. Selo Lützerath je, nakon Hambacher Forsta, postalo novo mjesto hodočašća Pokreta za zaštitu klime. Desetine mladih aktivista tumaraju dvorištem njegovog gazdinstva, koje krasi ogroman žuti plakat s natpisom "1,5 stepeni znači: Lützerath ostaje". Čak je i Greta Thunberg posjetila ovo selo u septembru.

"Vrijeme radi za nas, što smo ovdje duže, sigurniji smo da će farma i selo opstati. Svakim danom raste nada da će Lützerath biti sačuvan", kaže Dirk.

35-godišnjak sjedi debelo obučen na hladnoći, na mjestu gdje je prije godinu i po dana sa deset kolega podigao bijeli šator i počeo održavati demonstracije upozorenja (bdijenja)."Sva sela ostaju” naziv je njegovog Akcionog saveza koji prikuplja i donacije za Heukampove sudske troškove. Ono što spaja neravnopravne partnere je zajednički protivnik - RWE. "Na početku je Ecki o nama mislio, 'Kakvi su ovo ljudi?', kaže Dirk kroz smijeh, "ali smo mu jasno dali do znanja da smo tu da budemo uz njega i da nije sam."

Rub površinskog kopa u neposrednoj blizini Lützeratha

"Eckhard - Posljednji" naziv je pjesme koju su aktivisti posvetili ovom njemačkom poljoprivredniku. On se zahvaljuje na svoj način. Ljudima poput Dirka prepustio je sobu s grijanjem u okviru gazdinstva, tamo gdje je nekada smještao sezonske radnike. Dirk, od početka borac za Lützerath, koji je nekada bio zaposlen u prehrambenoj industriji i dao otkaz kako bi se borio protiv klimatskih promjena, mora plaćati samo troškove za struju i vodu.

Scenarij je nestvaran: bijeli šator sa demonstracijama upozorenja udaljen je samo nekoliko koraka od ruba površinskog kopa s divovskim bagerima, koji se sve više približavaju Lützeratha, uništavajući sve ispred sebe. "Rub se malo-pomalo pomiče prema nama, bageri već dugo rade danonoćno”, kaže Dirk, "ali ovdje ću ostati do posljednjeg dana jer se osjećam dužnim to učiniti - za budućnost."

Energetski koncern RWE insistira na svojim pravima

Hoće li Lützerath, kako se nadaju aktivisti, zapravo postati drugi Hambacher Forst (op.red.: 1.000 godina stara šuma između Koelna i Aachena koja, s obzirom na odluku njemačke vlade o izlasku iz energije na ugalj, neće biti posječena od strane koncerna RWE za potrebe proizvodnje uglja)?

Prije dvije godine, odlukom o postupnom izlasku iz industrije uglja, savezna vlada odlučila je očuvati šumu, nakon višegodišnjih protesta Pokreta za zaštitu klime. Ali dogovor je u to vrijeme glasio ovako: Šuma Hambach može ostati, ali RWE smije kopati lignit u Rajnskom bazenu sa zalihama mrkog uglja- Pri tome, radi se o zalihama od 900 miliona tona. I o puno novca.

"Aktuelna odluka vlade Sjeverne Rajne Vestfalije iz marta čak izričito predviđa eksploataciju u ovom južnom dijelu rudarskog područja", napisao je glasnogovornik RWE-a Guido Steffen u odgovoru na upit DW-a. On je naglasio da će Lützerath do kraja 2022. biti obuhvaćen rudarskim radovima i dodao: „S Eckardtom Heukampom još uvijek pokušavamo pronaći sporazumno rješenje".

Nova pravna situacija zbog presude Saveznog ustavnog suda?

Svako ko kao Heukamp želi nemoguće učiniti mogućim u pravnoj bitki oko zaštite klime u Njemačkoj, ​​mora angažirati Rodu Verheyen. Ova odvjetnica zastupa i peruanskog poljoprivrednika Saúla Luciana Lliuya, koji je tužio RWE i traži isplatu odštete zbog klimatskih promjena u svojoj zemlji.

Njen najveći uspjeh bila je presuda Saveznog ustavnog suda protiv savezne njemačke vlade od 29. aprila 2021. godine, o poduzimanju mjera prevencije za zaštitu klime i zaštitu budućnosti novih generacija. I upravo zato, sigurna je ova odvjetnica iz Hamburga, u slučaju Lützerath karte će ponovo biti promiješane.

"U ovom kontekstu je postupni izlazak iz korištenja uglja  2030., 2035. ili 2038. potpuno iluzoran. Moramo brzo odustati od uglja kako bismo postigli raspodjelu emisija koju zahtijeva Savezni ustavni sud", kaže Roda Verheyen. "Sud u Karlsruheu se složio da ono što smo radili s eksploatacijom uglja desetljećima ne predstavlja dobrobit za društvo i da svaka dodatna tona uglja opterećuje buduću generaciju."

Roda Verheyen i njen klijent moraju ići na Savezni ustavni sud ako Viši upravni sud u Münsteru odluči protiv njihove tužbe o povlačenju naloga za eksproprijaciju. To je gorka spoznaja u priči Eckardta Heukampa: Na kraju će borbu njemačkog poljoprivrednika za njegovu farmu odrediti pravosuđe, a ne politika, što je zapravo propisano  presudom Ustavnog suda u Karlsruheu. Umjesto toga, politika radije okreće glavu. U koalicijskom sporazumu između SPD-a, Zelenih i FDP-a na stranici 59 piše: "Odluku o  Lützerathu donijeće sudovi".

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.