1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

(Potencijalni) Islamisti su izazov za pravnu državu

Kersten Knipp
26. decembar 2016

Tunižanin Anis Amri, koji je osumnjičen za napada u Berlinu, u novembru je označen kao neko od koga prijeti opasnost. Porast broja takvih osoba stavlja Njemačku pred velike probleme.

Deutschland Breitscheidplatz nach dem Anschlag in Berlin
Foto: DW/F. Hofmann

"Toliko veliki kao nikada prije" - ovim je riječima njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere u septembru ove godine opisao broj islamista od kojih postoji opasnost u Njemačkoj. Konkretno je riječ o više od 520 osoba, rekao je ministar.

Od tada je njihov broj još povećan. Njemačke sigurnosne službe trenutno govore o 549 osoba od kojih postoji opasnost. To je u srijedu u Berlinu rekao glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova. 

Kao osobe od kojih postoji opasnost de Maiziere je u septembru definirao osobe "kod kojih određene činjenice opravdavaju pretpostavku da će počiniti politički motivirano kazneno djelo od velikog značaja." K tomu dolazi dodatnih 360 osoba koje njemačke savezne zemlje označavaju kao tzv. "relevantne osobe" - dakle osobe koje bi možda mogle podržati izvođenje teških političkih kaznenih djela.  

Opasnost iz više pravaca

Prijetnja terorizmom trenutno dolazi iz dva pravca, kaže ministar unutarnjih poslova: S jedne strane od onih koji su iz inozemstva prokrijumčareni u Europu kako bi ovdje vršili teroristička kaznena djela. S druge strane od fanatiziranih pojedinaca iz same Njemačke. Njihova identifikacija predstavlja velike probleme jer ti počinitelji jedva da komuniciraju sa drugim osobama. No opasne su obje grupe. "Obje opasnosti su danas nažalost veoma realne", kaže de Maiziere.  

Anis Amri, po svemu sudeći izvršilac napada u Berlinu, ubijen je u ItalijiFoto: picture-alliance/dpa/Bundeskriminalamt

Služba za zaštitu ustavnog poretka u svom godišnjem izvještaju za 2015. godinu navodi dvije dodatne grupe iz kojih se mogu regrutirati oni koji predstavljaju opasnost za sigurnost, a to su povratnici iz područja gdje se vodi džihad i oni koji su spriječeni da otputuju u krizna područja na Bliskom istoku. U izvještaju se navodi da opasnost postoji i kroz migraciju u pravcu Europe: "S obzirom na stalna migracijska kretanja prema Njemačkoj možemo poći od toga da bi se među izbjeglicama mogli naći aktivni bivši članovi, pomagači i simpatizeri terorističkih organizacija kao i pojedinci sa ekstremističkim nazorima i/ili islamistički motivirani ratni zločinci."

U izvještaju se kao posebno opasne navode poteškoće sa, u Njemačkoj etabliranim selefijskim pokretima, koji za razliku od islamskih zemalja ovdje ne moraju imati obzira prema muslimanskoj tradiciji. Drugačije rečeno: Vođe pokreta mogu formirati ideološko-religijsko ozračje prema vlastitim predodžbama.

S obzirom na to da ovdje nedostaju etablirani teološki autoriteti tu ulogu preuzimaju divlja tumačenja teologije.

Arhitekti pojedinih grupa mogu religijske i političke želje odrediti prema vlastitom nahođenju i prilagoditi svojim potrebama. Jedna takva "divlja" teologija ima prednosti jer se može prilagoditi potrebama potencijalnih članova. Ona je fleksibilna i može mnogo lakše odgovoriti na brojna očekivanja nego etablirani i kodificirani nauk.

Most ka džihadizmu: Akcija besplatne podjele Kurana koja je umeđuvremenu zabranjena Foto: picture-alliance/dpa/B. Pedersen

Kompleksan socijalni profil

Regrutiranje novih članova se unapređuje, kaže politolog i sociolog Martin Kahl sa Instituta za mirovna istraživanja i sigurnosnu politiku na Univerzitetu u Hamburgu (IFSH). Jer krugovih potencijalnih džihadista obuhvataju osobe sasvim različitih profila: "Riječ je o - najčešće mlađim - muškarcima muslimanske vjere. To je već skoro cijeli sociološki presjek". Što se tiče obrazovanja i uspjeha postoje doduše tendencije koje se stalno ponavljaju. Tako većina počinitelja dolaze uglavnom sa donjih društvenih ljestvica. "Unatoč tome postoji široka socijalna slojevitost", kaže Kahl.

Tako primjerice, kako kaže Kahl, ne možemo reći da su osobe koje dolaze iz socijalno loših uvjeta posebno opasne. "Postoje i džihadisti koji potiču iz dobrih socijalnih prilika", kaže Kahl.

Faktori radikalizacije

Istodobno Savezni ured za borbu protiv kriminala (BKA) u studiji, objavljenoj u oktobru 2016. godine, upućuje na neke fenomene koji se intenzivno pojavljuju tokom procesa radikalizacije. Tako njemačke sigurnosne službe govore o 572 osobe koje su od 2014. godine otputovale u Siriju i Irak. Tu se ubrajaju i kontakti u određenim džamijama (48%), posjete džihadističkim stranicama na internetu (44%), tzv. seminarima o islamu (27%) ili akcijama podjele Kurana, kao što je organizacija projekta "Čitaj!" (24%). No oko petine biva radikalizirano preko članova porodice. 

Abu Bakr al-Baghadi u svojim propovijedima poziva na nasiljeFoto: REUTERS

Vlasti su zabrinute zbog rada organizacija kao što je, u međuvremenu zabranjeno, udruženje "Prava religija" (DWR). Ova organizacija je, kako je u svom izvještaju 2015. godine navela Služba za zaštitu ustavnog poretka, očito surađivala sa džihadističkim grupacijama. "Upradljivo je u ovom kontekstu da se nemali broj učesnika akcije podjele Kurana, pod nazivom "Čitaj!", toliko radikalizirao da su otputovali u Siriju ili Irak kako bi sudjelovali u džihadu.

"Nema jednostavnog rješenja"

Motivi i stanice u procesu radikalizacije do izvođenja nasilnih djela su brojni. Oni se u biografiji svake radikalizirane osobe slažu na novi način. Zbog toga su, kako kaže politolog i sociolog Martin Kahl, sigurnosne službe pred velikim problemima. "Nema jednog lijeka protiv toga", kaže Kahl.

Sada na međunarodnom nivou postoji val nasilja. Ono animira niz osoba da ili počnu simpatizirati one koji vode džihad ili da im se priključe. Odvratiti ove osobe, kako kaže Kahl, od njihovih namjera i njihove slike svijeta je dugotrajan i komplesan pothvat. "Za neke probleme ne postoje jednostavna rješenja - i ona ne smiju biti obećana ni od strane nauke, ni od strane politike", navodi Kahl.

 

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi