Još jedna ljetna rasprava: Kako bi bilo kada bi se odmah povećao porez na meso na 19 posto umjesto dosadašnjih sedam posto koliko iznosi porez na životne namirnice? Da bi se time od povećanja poreskih prihoda dobio novac kojim se se finansiralo ne samo poboljšanje uslova za uzgoj životinja već i kako bi se imalo dovoljno sredstava zapošumljavanje njemačkih šuma koje su u teškom stanju? U ovoj debati su u međuvremenu uzeli učešće brojni političari u Njemačkoj. No većini pada na pamet samo jedno, a to je zašto je to nemoguće. Povećanje poreza je uvijek loše, govore liberali. To prije svega pogađa siromašnije slojeve društva, prigovaraju političari iz socijaldemokratskih redova. I tako dalje.

Neće se dogoditi ništa!

U stvari jedno takvo povećanje poreza bi dovelo tek do minimalnog poskupljenja mesa, a istina je i sljedeće: ljudi, posebno oni sa većim primanjima, razliku uopće ne bi primijetili. No unatoč tome se vodi debata sa velikom ozbiljnošću, a na kraju će se desiti vjerojatno sljedeće: Neće se dogoditi ništa. Ponovo.

Njemačka je zemlja mesojeda

Tema je naravno zaista nezahvalna za hrabre promjene: Njemačka je zemlja mesojeda - iako ima sve više vegetarijanaca. Prije nekoliko godina su to na gorak način spoznali Zeleni kada su u predizbornoj kampanji zahtijevali da u obdaništima i javnim restoranima bude uveden dan bez konzumiranja mesa (tzv. "Veggie-Day"). Samo jedan jedini dan! No i to ih je koštalo nebrojeno mnogo glasova birača. Tako nešto Zeleni neće više nikada napraviti, zakleli su se.

Polaziracija u politici i društvu

Ovo je samo primjer kako se politika, u sve kompleksnijim demokratskim sistemima, sama pobrinula za to da zamori ljude. Dobiti jasnu političku većinu u partijskom sistemu, koji se sve jače mijenja, postaje sve teže. Možda će se upravo i zbog toga uskoro njemačka vlada sastojati od četiri stranke. Polarizacija društva dovodi do toga da skoro ni jedna stranka ne odstupa od svojih stajališta, jer joj samo jasan stav donosi glasove.

Sljedeći primjer: Energetske promjene

Dakle od povećanja poreza na meso vjerojatno neće biti ništa. Možda to uopće i nije tako dobra ideja. No ono što je prije svega značajno je način kako politika i društvo pristupaju velikim promjenama, od kojih su brojne ipak itekako neophodne.

Drugi primjer: Svi političari hvale energetske promjene, prelazak na korištenje obnovljivih energija. No od kako je riječ o tome da se za to mora izgraditi i infrastruktura, izgraditi novi dalekovodi kako bi se energija vjetra sa sjevera dovela na industrijski jaki jug, od tada je mamutski projekt zaglavio. Građani su ljuti, lokalni političari im se priključuju u tome. Istodobno raste otpor protiv vjetroelektrana, trenutno se u Njemačko skoro ne postavljaju vjetrenjače. Zbog energetskih promjena. 

Skoro bez pomaka

Ostaje nejasno kako u takvim uvjetima u jednom društvu, koje jedva da još može stvoriti konsenzus, može uspjeti napraviti nešto tako kao što je primjerice velika promjena poreznog sistema ili uopće reforma penzionog sistema. Pri tome bi prije svega novo mirovinsko osiguranje bilo prijeko neophodno. Potrebno bi bilo vjerojatno ono što je ranije spadalo u dobro vođenu politiku, što se u međuvremenu izgubilo, pa čak i među stanovništvom: Volja za kompromisom - da se vidi šira slika i da se nemoguće učini mogućim. No nada umire posljednja. 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android