Nova 2025. godina donosi značajan zaokret u životu Amela Durakovića, mladog fizičara koji je odlučio napustiti međunarodnu karijeru i trajno se vratiti u Bosnu i Hercegovinu . Amel je sa porodicom tokom rata izbjegao u Dansku. Nakon što je stekao iskustvo narenomiranim naučnim ustanovama poput Niels Bohr Instituta u Kopenhagenu, Imperial Collegea u Londonu, Opservatorije u Strasburgu i Češke akademije nauka, Amel je primljen na poziciju docenta na Univerzitetu u Sarajevu.

„Zahvalan sam i radujem se prilici da radim na Univerzitetu što će mi omogućiti da svoje znanje i iskustvo prenesem studentima i doprinesem razvoju nauke u BiH. Posebno me raduje što ću moći i formalno raditi na projektima iz oblasti astronomije s bh. studentima, s kojima već dugo neformalno sarađujem“, kaže Amel za DW.

Amel planira podržati obnovu Opservatorije na Trebeviću, radi popularizacije nauke i edukacije mladih istraživača. Njegov naučni fokus trenutno je usmjeren na novu teoriju gravitacije koja bi mogla objasniti fenomene poput tamne materije. „U teoriji na kojoj radim tamna materija se može posmatrati kao iluzija izazvana pogrešnim modelima gravitacije. Vjerujem da imamo potencijal za fundamentalna otkrića koja bi nas stavila na naučnu mapu svijeta“, objašnjava Amel.

Fizika, vještačka inteligencija... može i u BiH!

Njegov povratak nije samo lična priča o uspjehu, već i podsjetnik da BiH može pružiti priliku mladim naučnicima. Taj potencijal prepoznao je i Marko Đukanović, docent na Prirodno-matematičkom fakultetu (PMF) Univerziteta u Banjaluci. Marko je profesor na na Odsjeku za matematiku i informatiku, te autor i koautor oko 40 naučnih radova.

„Na studij u Austriji na Tehničkom Univerzitetu u Beču se odlučujem 2017. godine dok sam još bio zaposlen u svojstvu višeg asistenta na PMF-u. Aplicirao sam na poziciju u grupi prof. Gintera Rajdla, poznatog naučnika iz oblasti vještačke inteligencije, a radio sam na dizajnu efikasnih algoritama vještačke inteligencije u domenu bioinformatike“, kaže Marko za DW.

Doktorske studije završio je 2021. sa najvišom pohvalom, nakon čega se vraća u BiH. „Razlog povratka je želja da sistem u kojem sam proveo četiri godine pokušam implementirati u našoj zemlji, konkretno na matičnom PMF-u kojeg želim umrežiti sa vezama koje sam stekao u Austriji, Sloveniji, Španiji“, kaže Marko.

Preporuke za studiranje – u BiH i inostranstvu

Njegova iskustva nakon povratka u BiH su dvojaka. „Sa jedne strane sam sebi pokazao da trud, rad i organizacija mogu nadvladati veći dio poteškoća sa kojima se susrećemo. Sa druge strane, manjak ljudskih resursa, asistentskog kadra, onemogućuje da se iskoristi pun potencijal naučnika“, kaže profesor Đukanović, napominjuči da ulaganja u nauku trebaju biti mnogo veća.

„Mladima preporučujem studiranje u BiH ali i u inostranstvu, kako bi shvatili gdje se vide i šta mogu da nauče. Nakon toga će im budućnost biti jasnija. Nema idealne sredine i sve zavisi od mnogih faktora, od ličnih preferencija do iskustva. Trud i rad se isplate bilo gdje da ste“, zaključuje Marko Đukanović.

Povratak mladih i obrazovanih kadrova u BiH trebalo bi da podrže i institucije vlasti, ali je evidentan nedostatak konkretnih programa. Prorektor za nauku i razvoj Univerziteta u Sarajevu Naris Pojskić za DW kaže kako „vjerovatno postoje određene strategije na različitim nivoima vlasti u BiH“, ali nije siguran u njihovu uspješnost.

Povratak mladih naučnika: Potencijali i prepreke

Iako veći broj naučnika koji su studirali ili radili u inostranstvu danas aktivno doprinosi razvoju Univerziteta u Sarajevu, povratak mladih i obrazovanih kadrova nije podržan posebnim programima. „Treba nam ciljani program finansiran od Kantona Sarajevo, kao i ispunjavanje zakonskih kriterija da naši mladi povratnici ostvare izbor u akademska i naučnoistraživačka zvanja“, kaže Pojskić.

„Mladi naučnici iz dijaspore bi se prijavljivali i na evropske grantove koji bi finansirali troškove istraživanja, uključujući platu. Naš zadatak bio bi da im osiguramo adekvatnu instituciju u BiH za realizaciju istraživanja“, objašnjava Pojskić.

Edhem Čustović, profesor elektronike i elektrotehnike s dvodecenijskom adresom u Australiji, također planira povratak u BiH. Mediji u BiH ga opisuju kao čovjeka koji „pomjera granice u inovacijama“, a jedna od njih je doprinijela smanjenju stope smrtnosti australskih beba.

Podrška iz Australije

Kroz svoje lične aktivnosti i djelovanje u „BiH Futures Foundation“ radi na promociji mladih naučnika iz BiH i njihovom povezivanju širom svijeta. „Moj rad se temelji na stvaranju pozitivne slike o nauci u BiH, promoviranju uspjeha na koji možemo biti ponosni, te razvoju mreža za međunarodnu saradnju i priliv istraživačkih sredstava u BiH“, kaže Čustović za DW.

On prepoznaje značaj povratka mladih naučnika u domovinu, ali naglašava potrebu za stvaranjem zdravog okruženja koje će ih privući. „Ulaganje u nauku i intelektualnu svojinu je ključ za ekonomski rast, a priznanje bh. istraživača u institucijama od ključne je važnosti za povratak i napredak mladih naučnika u BiH“, kaže Čustović.

Posljednjih godina, sve više mladih i obrazovanih ljudi koji su stekli znanja i vještine u inostranstvu odlučuju se vratiti u BiH. Iako mnogi ovu zemlju napuštaju u potrazi za boljim životom, raste broj onih koji prepoznaju potencijal BiH kao plodno tlo za realizaciju svojih ideja i karijere.