To je neka vrsta diplomatskog plesa: međunarodne države potpisnice, EU-trojka, Rusija i Kina sjede u konferencijskoj sali Grand hotela u Beču, a delegacije Teherana i Washingtona smještene su u blizini. Na hodnicima je u utorak popodne prvi put došlo do kontakta između SAD-a i Irana sa EU kao posrednikom. Cilj je bio ispitati kako bi mogao izgledati povratak sporazumu o iranskom nuklearnom programu (JCPOA), iz koga su se SAD povukle prije tri godine tokom mandata bivšeg predsjednika DonaldaTrumpa. A dobra vijest je da bi se pregovori trebali nastaviti na nivou stručnjaka. Niko nije odustao, više od toga se nije moglo ni očekivati ​​tog prvog dana.

Suzdržana očekivanja

Nakon sastanka, šef delegacije EU, Enrique Mora, govorio je o konstruktivnom početku: "Postoji saglasnost i ambicija da se krene u zajednički diplomatski proces s dvije ekspertske koje bi se bavile provedbom zahtjeva u vezi sa atomskim programom i ukidanjem sankcija. Ja ću kao koordinator intenzivirati odvojene kontakte u Beču sa svim relevantnim stranama, uključujući i SAD." Ove dvije radne grupe moraju dogovoriti obaveze, koje bi obje strane trebale ispuniti.

Ruski ambasador nazvao je razgovore "plodonosnim". Obnova sporazuma, kako je rekao, neće uslijediti odmah. "Za to će trebati vremena", rekao je Mihail Uljanov, ali, kako je istakao, najvažnije je da je "praktični rad počeo kako bi se ovaj cilj postigao".

Dakle, najprije je riječ o malim koracima i nastavku kontakata. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian apelirao je na iransku stranu da tokom narednih sedmica pomogne u utvrđivanju neophodnih mjera za povratak potpunom pridržavanju nuklearnog sporazima iz 2015.

Ko će se prvi pokrenuti…

Američki specijalni izaslanik Robert Malley je prije sastanka u intervjuu za američki NPR istakao da se Iran svakim danom sve više udaljava od svojih obaveza prema sporazumu: "Oni su očito povećali svoje zalihe obogaćenog urana. Eksperimentiraju sa naprednijim centrifugama i ograničili su pristup Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju. "

Američki predsjednik Joe Biden je nakon inauguracije jasno dao do znanja da se želi vratiti ispunjenju sporazuma, ako to uradi i Iran. Iransko rukovodstvo se, međutim, od tada sve više udaljavalo od toga. Istovremeno, Malley je izjavio da je strategija "maksimalnog pritiska" bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na Iran propala.

Sad je riječ o političkoj koreografiji. Iran zahtijeva da SAD naprave prvi korak i ukinu nametnute sankcije, dok nova administracija u Washingtonu traži rješenje korak po korak. "Najbolji rezultat je plan ka ispunjenju sporazuma", rekao je Sanam Vakil, ekspertica za Bliski istok u Chatham Houseu, londonskom think tank-u.

SAD bi morale predočiti plan o tome kako detaljno zamišljaju ovaj proces. Ali taj mehanizam je, kako ističe, mnogo kompliciraniji jer ne postoje samo sankcije zbog nuklearnih projekata, već i, na primjer, sankcije protiv Iranske državne banke koje se tiču optužbi za terorizam. Ukidanje sankcija bi za predsjednika Bidena moglo biti teže, ukoliko bi za to morao pozvati svoju minimalnu većinu u američkom Kongresu. Pitanje je, ističe još Vakil, koliko političkog kapitala on želi potrošiti na oživljavanje sporazuma.

Sanam Vakil tvrdokorni stav Teherana u ovom trenutku objašnjava približavanjem predsjedničkih izbora u Iranu: "To je razlog zašto predsjednik, vrhovni vjerski vođa i ministar vanjskih poslova insistiraju da se najprije ukinu sankcije, jer, otkako se predsjednik Trump povukao iz sporazuma, postoji nedostatak povjerenja." Zbog toga, pojašnjava ona, iranski čelnici žele vidjeti "snažne i značajne poteze" SAD-a kako bi opravdale svoje korake: odvraćanje od ponora i odstupanje od cijelog potencijala prijetnji.

Na putu ka provedbi sporazuma 

"Obje strane moraju tačno razumjeti koji su koraci neophodni za ukidanje sankcija, a koji za udaljavanje od nuklearnih projekata, kako bi se ponovo i u potpunosti provodio sporazum", objašnjava ekspert za Bliski istok Esfandyar Batmanghelidj. Ako se, kako pojašnjava, na kraju ovih pregovora dogovori mapa puta, ona bi se trebala temeljiti na političkoj opredijeljenosti za trenutnu realizaciju sporazuma. To se, ističe on, odnosi i na SAD. Međutim, za provedbu se moraju proći svi dogovoreni pojedinačni koraci, smatra Batmanghelidj, te ističe da su dalji pregovori tokom ovog procesa ono što Iran ne želi, jer nema povjerenja u američku vladu.

Ovaj ekspert izbore u junu ne vidi kao krajnji rok. "Ono o čemu se sada radi je napredak u povratku provođenju sporazuma, kako bi on postao politički važan faktor u predizbornoj kampanji." I to se, ističe on, odnosi na sve predsjedničke kandidate. Niko u Teheranu neće ustati i izjaviti da odustaje od ukidanja sankcija.

S druge strane, nastavlja Bathmanghelidj, za Bidenovu vladu ovaj proces neće proći bez unutarnjih političkih problema. Ali američki predsjednik je, dodaje, jasno stavio do znanja da se želi vratiti multilateralnoj diplomatiji. "Bilo bi pogrešno propustiti ovu priliku. To bi moglo pokazati da je saradnja moguća čak i s protivnicima: poput Rusije ili Kine." On smatra i da je u interesu vlade u Washingtonu da se ovdje jako angažira.

Ovaj stručnjak za Bliski istok čak vidi razlog i za tračak optimizma. Donedavno se, kaže, činilo nezamislivim da je moguće da delegacije iz Washingtona i Teherana budu u istom gradu. "Prošli smo kroz mračni period." Ali sporazum i dalje postoji i sada postoji šansa da se on popravi. "Ali moramo pričekati i vidjeti hoće li doći do napretka kojem se mnogi nadaju", zaključuje Bathmanghelidj.

 Pratite nas i na , na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu