Osam kilometara od Nevesinja, u selu Hrušta, susrećemo 76-godišnju Fatimu Pobrić, koja se još 1999. godina vratila u rodni zavičaj. Najveći dio svog života provela je u tom selu i ne želi ga više napuštati. Sve ove godine, od kako se vratila u svoju kuću, koja je bila srušena do temelja i uz pomoć različitih donacija obnovljena, nije imala nikakvih problema kada je riječ o međunacionalnim odnosima.

Ipak, povratak ne teče onako kako bi trebalo, kaže Fatima. “Gdje će se narod vraćati?! Samo u sela idu stari – da pomru. Mladi se ne vraćaju. Kuda? Niko se u gradu Nevesinju od povratnika nije zaposlio. Stari koji su se vratili u sela oko Nevesinja zaista nemaju nikakvih problema. Druže se sa svojim komšijama, pozdravljaju se, ali veće prisnosti nema“ govori Fatima.

Želju za povratkom u rodni nevesinjski kraj obeshrabruje nemogućnost samostalne obnove porušenih porodičnih kuća.

Šerif Bojčić, također Nevesinjac, predsjednik je udruženja „Povratkom za BiH“. „Mnogi ljudi se ne mogu snaći ukoliko bi se vratili na porušeno, bez finansijske podrške, a nemaju sredstava da sami obnove stambeni fond.“

Stabilna situacija

Zvanični organi uprave Opštine Nevesinje kao i policija na visini su svog zadatka, kažu povratnici.

„Istakao bih stabilnu političku situaciju, kada je povratak u pitanju na području opštine Nevesinje. Ne bi se moglo reći da je zabilježen i najmanji incident kada su povratnici u pitanju“, kaže Bojčić.

Nevesinjski imam Mehmed ef. Čopelj ističe da se suživot sa srpskim stanovnicima u ovim krajevima ne dovodi u pitanje. Siromaštvo je, kaže, ono što je postalo zajednička nevolja. Na pitanje zbog čega se ipak malo Bošnjaka vratilo u svoj rodni kraj, on odgovara: „U ljudima još postoje strahovi, neka brana, jer su se ovdje dešavali strašni zločini. Pobijeni su stariji i djeca, izvršeni su masovni pokolji. Mi, međutim, ne nailazimo na prepreke u općinskim strukturama niti na bilo kakve oblike diskriminacije“.

Branislav Miković, načelnik Opštine Nevesinje, kaže da je Nevesinje među prvim u BiH primjenilo Aneks VII kada je povratak u pitanju. „Mogu istaći činjenicu da je ovdje sigurnost života i imovine ljudi na civilizacijskom nivou. Želim dati poruku da je u Nevesinje sigurno doći i živjeti. Posebno ljudi koji su na ovom području imali vlasnišvo“, tvrdi nevesinjski načelnik.

Iz opštinske uprave Nevesinja pozivaju ljude koji su prognani ili su otišli s ovog područja, da se vrate i pomognu razvoj svog rodnog kraja, jer i pored brojnih problema s kojima se suočavaju, ovaj kraj ima i prednosti. „Poljoprivreda je ovdje jako važna. Razvija se jedna priča koja uvažava dobro i kvalitetno,“ kaže Miković.

Danas na području te opštine živi oko 18 hiljada Srba, 280 bošnjačkih povratnika i nekoliko porodica Hrvata koji su se vratili u sela oko Nevesinja. U samom gradu je svega 4000 stanovnika.

Autor: Sanel Kajan

Odg. urednik: Senad Tanović