Vlada u Vašingtonu i nije od neke velike pomoći prilikom razjašnjavanja detalja o špijunaži i prisluškivanju koje vrši američka obavještajna agencija NSA. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova u Berlinu se saznaje da vlada u Vašingtonu još nije odgovorila na čitavu listu pitanja koja su ranije poslana. Pregovori o sklapanju bilateralnog sporazuma o prestanku špijuniranja "trenutno su u ćorsokaku" prenosi Clemens Binninger, koji je previđen za predsjedavajućeg parlamentarnog istražnog odbora.

Binninger vjeruje da se stvari, barem kada je ponašanje Vašingtona u pitanju, neće bitno promijeniti ni tokom rada parlamentarnog istražnog odbora, koji je ovog četvrtka (3.4.) održao prvu konstituirajuću sjednicu. I ovaj odbor Vašingtonu može da uputi samo molbu za saradnju. Osam članova odbora nemaju mogućnost da kao svjedoke pozovu strane državljane i da ih prisile da daju iskaz. Ipak, Binninger vjeruje da Amerikanci, ali i Britanci mogu da pokažu dobru volju "koja bi bila prvi korak u ponovnoj uspostavi povjerenja".

On sam i nije bio vatreni zagovornik uspostave istražnog odbora. Odbor je sazvan na inicijativu opozicionih Zelenih i Stranke lijevih, čemu su se tek naknadno pridružili vladajući demokršćani i socijaldemokrate.

Slučaj Snowden

Da li bi pred odborom trebalo da svjedoči čovjek koji je i pokrenuo lavinu, Edward Snowden? Mišljenja se razlikuju. Konstantin von Notz, poslanik Zelenih, najavio je da ima namjeru da kao svjedoka pozove ovog bivšeg saradnika obavještajne agencije NSA. Njegov stranački kolega Christian Ströbele se protekle jeseni već sastao sa Snowdenom u Moskvi. Snowden mu je tom prilikom potvrdio da bi on dao svoj iskaz, ukoliko bi bio pozvan. Ipak, to bi bilo moguće tek "na daljinu" jer protiv Snowdena postoji nalog za hapšenje i izručenje koji je izdala vlada u Vašingtonu.

Binninger ne vjeruje da bi Snowden bio od velike pomoć. Na kraju krajeva, i on sam je već izjavio kako je već rekao sve što zna. On je na pitanja sličnog istražnog odbora pri Evropskom parlamentu odgovarao vrlo uopšteno.

Patrik Sensburg, također član kluba poslanika demokršćanskih stranaka CDU/CSU, ne isključuje mogućnost da se Snowden sasluša. Ipak, on vjeruje da se to može učiniti na način koji ne bi donio nove konfliktne situacije sa američkom vladom. "Ako Snowden misli ozbiljno", kaže Sensburg, "onda nam može dostaviti dokumente koje ima, ili zamoliti novinare koji posjeduju te dokumente da nam ih dostave."

Martina Renner iz Stranke lijevih ne dijeli to mišljenje. Istražni odbor bi trebalo da ispita svjedoke, a ne da se bavi proučavanjem dokumenata. Samo prilikom direktnog razgovora može se doći do "onoga što Snowden zna" i postaviti dodatna pitanja, vjeruje Renner.

Dovoljno pitanja i bez Snowdena

Binninger se nada da spor oko toga treba li pozvati ovog svjedoka ili ne, neće odmah na početku rada odbora dovesti do podjele među njegovim članovima. Zbog toga prva dva mjeseca u radu odbora želi da iskoristi kako bi se saslušali razni eksperti. Mandat ovog odbora je prilično širok. On bi trebalo da pruži odgovor i na pitanje gdje su granice u međusobnoj saradnji njemačkih obavještajaca sa kolegama u inostranstvu. Šta SAD smiju da rade u Njemačkoj, a šta ne? Da li su njemački organi vlasti znali za špijunske aktivnosti NSA? Ko je taj ko upravlja "internetskim čvorovima" koji su bili ciljana meta obavještajaca? Ko je zadužen za sigurnost podataka na tim čvorovima?

Diskusija o radu obavještajnih službi mora da se vodi uz spoznaju da su obavještajci uvijek zainteresovani za privatne podatke građana, smatra Binninger. Međutim, očito je potrebno sprovesti korekturu koja bi podrazumijevala proces u kojem bi masovno prikupljanje podataka bilo zamijenjeno ciljanim.

Binninger bi želio da odbor dobije i "međunarodno priznanje i autoritet". Stoga bi prilikom rada fokus trebalo da bude usmjeren generalno na zaštitu podataka. Na kraju krajeva, u budućnosti će sve teže biti zaštiti privatne podatke građana. Gdje su granice prisluškivanja i šta država može da uradi na tome? Kao primjer Binninger je za list "Frankfurter Allgemeine Zeitung" naveo da nema razumijevanje za to da se u jeku NSA afere proteklog ljeta broj korisnika aplikacije Whatsapp udvostručio, iako je poznato da je za registraciju potrebno da korisnik dozvoli aplikaciji uvid u imenik na svom mobitelu.

Autor: Kay-Alexander Scholz / Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić