I u koalicijskom sporazumu vladajućih kršćanskih demokrata i socijaldemokrata je objavljena namjera da se, shodno i Konvenciji o pravima djece Ujedinjenih naroda iz 1989. i u Njemačkoj ustavno zajamče prava mališana. Kako se čini, nije samo problem u Bundestagu za taj prijedlog pridobiti i zastupnike oporbe kako bi se postigla dvotrećinska većina koja je potrebna za promjene u Grundgesetzu - kako se još uvijek zove zapravo njemački Ustav, nego i među koalicijskim partnerima o sadržaju i smislu te dopune nema potpune sloge.

Konačni prijedlog dodatka Članku 6. ustava je glasio: "Valja paziti i štititi ustavna prava djece, uključujući njihovo pravo na razvoj u samoodgovornu osobu. Mora se primjereno uzeti u obzir dobrobit djeteta. Za čuvati je ustavno pravo djece na pravnu pažnju. Time se ne dotiče prva odgovornost koju snose roditelji."

- pročitajte i ovo:  Na oporavak u pakao: Tužna sudbina poslijeratne djece

"Primjereno" - ili više od toga?

No i između CDU-a i SPD-a se dugo vodilo natezanje, treba li se dobrobit djeteta uzeti tek "primjereno" - što je bilo najviše na što su bili spremni kršćanski demokrati, ili "bitno" ili čak "prioritetno" za što se zalaže i socijaldemokratska ministrica pravosuđa Christine Lambrecht koja obnaša dužnost ministrice obitelji.

- pročitajte i ovo:  Seksualno nasilje nad djecom i preopterećenost sistema

Kršćanski demokrati prava djece ipak žele promatrati razmjerno konzervativno: oni tu vide osjetljivu ravnotežu tri čimbenika - djece, roditelja i države koja propisima određuje svakome njegova prava. Tu se zamjeniku čelnika frakcije CDU-a u Bundestagu Torstenu Freiu čini kako se ne smije otvoriti mogućnost "previše marne države" koja bi time mogla preuzeti previše ovlasti na teret roditelja.

Političarka Zelenih Karin Göring-Eckardt upozorava kako je "predodžba da roditelji automatski uvijek čine pravu i dobru stvar za svoju djecu nije realnost. Ali nije ni realnost da država, kad dječja prava nisu u dovoljnoj mjeri uvažena, automatski čini dobro za djecu." Ministrica Lambrecht pak smatra kako djeca nisu tek "maleni odrasli", nego bi smisao takvog članka bio dati im i osobita prava koja se tiču njihovih i osobitih potreba. I Liberali imaju svojih prigovora koji se pitaju, kome se čini nešto dobro ako se samo jednoj skupini stanovništva daju osobita prava. A bez glasova Zelenih i Liberala niti u Bundestagu nema dvotrećinske većine za promjenu Ustava.

Konvencija UN je - jasna

Neuspjehom su razočarane i organizacije koje zastupaju prava djece kao što su Akcijski savez za dječja prava i humanitarna organizacija SOS Dječje selo. Akcijski savez (on okuplja čitav niz organizacija kao što su Deutsches Kinderhilfswerk, Kinderschutzbund, UNICEF Njemačka i Deutsche Liga für das Kind) upozorava kako su prava djece još jednom i već "previše puta zaobiđena", a to je težak udarac pogotovo u ovo doba mjera protiv pandemije gdje su baš djeca bila posebno pogođena u njihovom slobodnom djetinjstvu.

Povrh toga je i konvencija UN-a jasna: tamo se jasno govori da se "kod svih mjera koje pogađaju i djecu, bez obzira bile one plod javnih ili privatnih institucija socijalne skrbi, pravosuđa, državne službe ili zakonodavnih tijela je dobrobit djeteta čimbenik koji se prioritetno treba uzeti u obzir." Njemačka je ratificirala tu konvenciju, tako da se postavlja pitanje zašto se želi pisati ustavna odredba koja bi još uvijek imala tek simbolično značenje, upozoravaju te organizacije.

Zaštite zapravo ima

No makar ima zemalja u svijetu gdje mališani uživaju jedva ikakvu zaštitu države, Njemačka i bez promjene Ustava nipošto ne spada među njih: još 1968. je Ustavni sud donio odluku kako su djeca "bića s vlastitim ljudskim dostojanstvom i vlastitim pravom na razvoj svoje osobnosti", a 2008. je još dodalo kako mališani nisu tek "privjesak" roditelja, nego samostalni pravni subjekt s ustavom zajamčenim pravima. Roditelji su dužni "svoje djelovanje usmjeriti na dobrobit djece."

Pored tih odluka najvišeg suda su tu čak tri zakona: o zaštiti mladih, o pomoći djeci i mladima i na koncu je tu i Građansko pravo u kojem je još od 2000. djeci zajamčen odgoj bez nasilja. Interesi djece su svakako zastupljeni i u ovoj vladajućoj koaliciji: prošlog listopada je pokrenuta inicijativa Zakona za borbu protiv spolnog nasilja nad djecom. Zato i neki pravni stručnjaci smatraju kako je uvrštenje prava djece i u Ustav - zapravo suvišno.

Malen - i odlučujući detalj

Ali tu je jedna stavka koja je propisana i konvencijom UN-a - i koja se očito ne dopada svim strankama i interesnim skupinama: pravo djece da iznesu svoje mišljenje o pothvatima koji se i njih tiču što bi se osnažilo uvrštenjem u Ustav. To nije tek puka fraza, nego to na primjer znači i pitanje hoće li se negdje graditi prometnica ili škola. "Sudjelovanje djece i mladih (u takvim odlukama) je od središnje vrijednosti u demokratskom društvu", smatra Akcijski savez za prava djece. I naravno da će biti opet odrasli ti koji će tumačiti ovakvu ili onakvu "volju" djece - već prema svojim predodžbama. Mališani će možda, kad odrastu proklinjati sudbinu, no dok su mali svakako će prije izabrati igralište nego parkiralište.

aš (Deutschlandfunk, agencije)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu