Lutz Udally je u okviru projekata humanitarne organizacije „Help“ već pomagao ljudima u Indoneziji, Pakistanu, ali i Njemačkoj. Kada su obilne kiše prouzrokovale katastrofalne poplave na Balkanu, Udally je dobio zadatak da pomaže lokalnim timovima u BiH. Udally se upravo vratio s poplavljanih područja i još uvijek pred očima ima slike katastrofe duž rijeka Save, Bosne i Drine. „U BiH sam bio deset dana i ne znam odakle da počnem. Ono što mogu reći je da pred svima nama stoji mamutski zadatak obnove uništenog. Moj prvi utisak je bio da je sve uništeno“, kaže Udally i dodaje da je humanitarna organizacija „Help“, zahvaljujući regionalnom uredu u Sarajevu, odmah priskočila u pomoć. Prvo su dostavljeni pitka voda, higijenski paketi, hrana za bebe, lopate i ostala neophodna pomoć među kojima i pumpe za vodu.

„Kada se voda povukla, moglo se vidjeti da je na mjestima njen nivo bio i do pet metara“, govori Udally pokazujući fotografije na kojim se vide poplavljene kuće, ali i iznemogli muškarac iz Doboja, koji, podsjeća Udally, već nekoliko dana sam čisti stan koji je u potpunosti uništen. „Pomoć iz vana je neophodna. Ljudi ne mogu sami izaći na kraj s posljedicama poplava. Komšije im ne mogu pomoći jer su i sami pogođeni katastrofom“, kaže saradnik „Helpa”. On istovremeno ističe da je iznenađen velikim brojem dobrovoljaca koji dolaze iz drugih gradova i pomažu unesrećenim građanima.

Gore nego u ratu

Mnogi stanovnici poplavljenih područja su u ratu već jednom izgubili skoro sve. Sada, kada su malo stali na svoje noge, iako ratne traume ostaju zauvijek, dogodila se ova katastrofa. „Često sam čuo da ljudi kažu da je ovo gore nego što je bilo u ratu“, kaže Udally. On kaže da je susreo ljude koji su kao desetogodišnjaci doživjeli rat i ratna zbivanja i koji sada “ne žele biti podijeljeni. Žele pomoći i živjeti zajedno“.

Politička, etnička i vjerska struktura u BiH je njemačkim humanitarcima dobro poznata. Humanitarna organizacija „Help“ u BiH djeluje od 1. augusta 1995. godine i do sada je realizovala veliki broj projekata. Na početku je to bila dostava humanitarne pomoći, a od 2000. godine obnova privrede.

Poplave su mnogima uništile krov nad glavom. Međutim, mnogima su uništeni i izvori egzistencije. Poljoprivredne površine su također uništene, a s njima i ovogodišnja sjetva. Isto tako su uništena manja preduzeća i zanatske radnje koje su mnogima bili glavni izvori zarade. “Bez pomoći iz inostranstva ti ljudi neće moći stati na svoje noge”, kaže njemački humanitarac. On dodaje da bi nedostatak te pomoći iz inostranstva mogao imati fatalne posljedice za cijeli region. Po njegovim riječima, poplava je pojedincima uništila kompletne usjeve koje su finansirali pozajmljenim finansijskim sredstvima. “Usjevi su uništeni, ali krediti kod banaka s visokim kamatama su ostali”, kaže Karin Setelle, direktorica humanitarne organizacije “Help”. Ona podsjeća da se šteta od poplava u BiH procjenjuje na tri milijarde eura, a u Srbiji na milijardu.

Zahvaljujući saradnicima na licu mjesta humanitarna organizacija “Help” nema loših iskustava kada je riječ o korupciji o kojoj se često govori u BiH. Direktorica Setelle kaže da se realizacija humanitarnh projekata kao što je, npr. obnova kuća, odvija preko lokalnih saradnika u koje imaju puno povjerenje. Također se direktno radi s osobama kojima je pomoć i namijenjena.

Nedovoljno sredstava za obnovu

Obezbjeđivanje sredstava nije jednostavno. “Zainteresovanost donatora je mala”, kaže Setelle koja je i sama, kako ističe, zbog toga lično pogođena. Pogođena je što se u “Njemačkoj ima malo suosjećanja s onim što su građani BiH doživjeli u posljednjih 20 godina. Nastojimo obezbijediti sredstva preko EU i njemačke vlade”, kaže Setelle.

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier je prilikom nedavne posjete BiH rekao da će Njemačka s ukupno sedam miliona eura pomoći BiH. Saradnik “Helpa” Lutz Udally u Sarajevu se sastao s njemačkim ministrom vanjskih poslova i upoznao ga s dosadašnjim aktivnostima “Helpa”. Ova humanitarna organizacija je iz prvog paketa pomoći njemačke vlade, koji je iznosio milion eura, dobila na raspolaganje 100.000 eura.

“Ono što je sada neophodno su sredstva za dezinfekciju”, napominju u “Helpu”. Karin Setelle napominje da opasnost predstavljaju mine kojih u BiH prema procjenama ima oko 120.000. „Isto tako opasnost su i uginule životinje, ali možda veća opasnost, kada je riječ o izbijanju zaraznih bolesti, su kanalizacije“, kaže Setelle. Obnova uništenih stambenih objekata će zavisiti od vremenskih uslova, a cilj je da se do zime obnovi što veći broj kuća. Jedan od problema je i isušivanje poplavljenih objekata. „Uređajima za isušivanje je potrebna električna energija. Međutim, troškovi struje su u tom slučaju visoki i idu na teret vlasnika objekta tako da je za njega to dodatni problem, ako se uzme u obzir da mu je uništena i egzistencija“, kaže Setelle.

Njemački humanitarci iz „Helpa“ su svjesni da će obnova uništenog u BiH trajati nekoliko godina. S toga Lutz Udally s razlogom, ali iz vlastitog iskustva stečenog na osnovu onog što je vidio, kaže da je „pred nama u BiH mamutski posao“.