Posljednje ankete predviđaju pobjedu Zorana Milanovića (kandidat SDP-a i partnera, odnosno stranaka centra pa na lijevo) u drugom krugu predsjedničkih izbora. Prema njihovim rezultatima njega podržava 62,5 posto birača (istraživanje provela agencija Promocija plus, a objavio RTL), odnosno 67,4 posto (istraživanje IPSOS-a, objavila Nova TV). Dragan Primorac (HDZ i partneri, tj. od centra na desno) dobio je 27,8 posto, odnosno 26,8 posto glasova ispitanika.

Proruski i prosrpski utjecaj na izbore?

Samu dvotjednu predizbornu kampanju, osim televizijskog sučeljavanja kandidata, obilježila je i rasprava o izvještaju Centra za informacijsku otpornost (Center for Information Resilience/CIR) sa sjedištem u Londonu, koju su mediji u Hrvatskoj prenijeli u četvrtak (9.1.). CIR je neovisna organizacija posvećena razotkrivanju prijetnji demokraciji i kršenja ljudskih prava, a financiraju ju, među ostalima, vlade SAD-a, Velike Britanije i Australije.

CIR je objavio da je mjesec dana analizirao portale i društvene mreže oba predsjednička kandidata (Facebook, X, Telegram, Reddit, TikTok) i utvrdio da je uočen snažan utjecaj proruskih bot-mreža. U izvještaju se također navodi da su se unutar ovih mreža posebno istaknuli srpski elementi koji su svojim objavama napadali Primorca dok su istovremeno promovirali Milanovića.
Uglavnom je utvrđeno da je Milanović sustavno hvaljen, dok se istovremeno šire poruke protiv Europske unije i NATO-a i negativno govori o protukandidatu Draganu Primorcu.
Odjednom se u tom kontekstu počelo spominjati i nedavno poništavanje izbora u Rumunjskoj zbog sličnih optužbi.

Kibernetički napadi sa svih strana

No mnogi hrvatski mediji, IT-stručnjaci i hrvatska nevladina organizacija GONG su nakon analize izvješća izrazili sumnju u pouzdanost rezultata i iznijeli brojne konkretne primjedbe. Tako je prigovoreno da je ta organizacija, kako sama navodi, verificirala rezultate „hrvatskih istraživača", bez navođenja njihovih imena. Osim toga, već je utvrđeno da se kod tri navodna bota koja se spominju u izvještaju radi o stvarnim osobama.
Kritičari, među ostalim, ističu i da se u izvještaju CIR-a uglavnom govori o botovima koji agiraju u korist Milanovića, a uopće ne spominje da je TikTok prije nekoliko tjedana potvrdio da je uklonio sedam tisuća botova s profila Dragana Primorca.

Osim toga, u srijedu je Jutarnji list objavio informaciju da je skinuo s internetske stranice svoju anketu u kojoj je postavljeno pitanje: „Za koga biste glasali da je danas drugi krug izbora?" Anketu je vidjelo više od 56.000 osoba, no bilo je sumnjivo to što je više od polovice njih iz – SAD-a. A nakon što je u prvih sat vremena nakon objave uvjerljivo vodio Milanović, odjednom je došlo do preokreta i u vodstvo je vrlo brzo prešao Primorac.
Dakle, i predsjednička predizborna kampanja u Hrvatskoj našla se na meti internetskih napada s raznih strana.

Predizborna kampanja: optužbe i udarci ispod pojasa

Aktualni predsjednik Zoran Milanović i Dragan Primorac su ova dva tjedna između dva izborna kruga uglavnom koristili za međusobne napade. Bilo je, kao i uoči prvog kruga, i lažnih optužbi i niskih udaraca, no hrvatska javnost je već polako navikla na takav način komunikacije. U sličnom tonu je proteklo i jedino televizijsko sučeljavanje uoči drugog kruga izbora, održano 7. siječnja na HTV-u, a za koje je većina analitičara ocijenila da se nije doznalo ništa novog.

Kandidati su imali prilike odgovoriti na pitanja iz raznih područja. Bilo je puno govora o vojsci i vanjskoj politici, što i jesu teme iz nadležnosti hrvatskog predsjednika. No i tu je puno vremena utrošeno na međusobne optužbe.
Oba kandidata su se složila oko toga da je Hrvatskoj potrebna dobro opremljena vojska. U dijelu sučeljavanja u kojem je tema bila vanjska politika Primorac je, među ostalim, predbacio Milanoviću da je proruski orijentiran, na što je Milanović odgovorio da nema nikakve veze s Rusijom te da bi Vladimira Putina, da dođe u Hrvatsku, dao uhititi.

Nijedan ne bi pozvao u posjet Vučića

Najveći dio vremena u vanjskopolitičkom bloku bio je posvećen odnosima sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. Na pitanje voditelja bi li pozvali srpskog predsjednika Aleksandra Vučića u službeni posjet Hrvatskoj, obojica su odgovorili da ne bi. Primorac smatra da se nisu stekli uvjeti za takav posjet i ponovio je svoje ranije izjave da će se zalagati za ulazak Srbije u EU samo ako Beograd „dostavi podatke Vukovarske bolnice, otvori arhive Jugoslavenske narodne armije i sve lokalitete gdje su naše žrtve pokopane".

Milanović je pak objasnio da Vučić najprije mora odlučiti tko mu je partner: Rusija ili Europska unija. „Tada možemo početi uopće ozbiljno razgovarati", rekao je Milanović.

Što se tiče BiH, Primorac je Milanoviću predbacio da se najčešće susreće s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. Na to je ovaj odgovorio da, ako je Dodik „dobar Draganu Čoviću i HDZ-u u BiH i ako je predstavnik Srba u RS-u, i ako Srbi i Hrvati imaju neke zajedničke interese" – onda je to njegov sugovornik.

Koje doseljenike treba Hrvatska?

Govoreći o sve većem broju stranih radnika u Hrvatskoj, Milanović je naglasio da se ne radi o zamjeni stanovništva te da to sigurno ne znači demografski oporavak Hrvatske. I naglasio da ti ljudi rade poslove koje hrvatski građani ne žele raditi jer su premalo plaćeni. „Na ovom uvozu profitiraju neki muktaroši i posrednici", smatra Milanović.
I za Primorca je važno da dolazak jeftine radne snage ne rezultira smanjivanjem plaća hrvatskih građana. On pak misli da je Hrvatska kao članica EU-a atraktivna za doseljenike, ali da bi to trebali biti obrazovani ljudi.

Drugi krug izbora s tri kandidata

Milanović je tijekom predizborne kampanje uvijek iznova kritizirao premijera Andreja Plenkovića, koji mu također nije ostajao dužan. Povremeno se činilo da u drugi krug izbora nisu ušla dva, nego tri kandidata.
Pojedini analitičari čak smatraju da bi o Primorčevom izbornom rezultatu mogla ovisiti i politička sudbina hrvatskog premijera. No on se već nakon objavljivanja rezultata prvog kruga izbora ogradio. Na prigovore zašto je izabrao baš Primorca kao kandidata HDZ-a, mada on od početka nije imao široku podršku članstva, Plenković je lapidarno odgovorio da je Primorac bio jedini koji se dobrovoljno javio za tu nezahvalnu zadaću. Što baš nije ulilo povjerenje u premijerovu podršku.

Mediji nadalje prenose izja ve neimenovanih članova HDZ-a koji kritiziraju Primorčevu rastrošnu promidžbu i boje se da će zato nedostajati novaca za predizbornu kampanju za lokalne izbore u svibnju. Prema posljednjim informacijama, Primorac je na kampanju ukupno potrošio 854.000 eura, a Milanović 215.000 eura.

Zadnju riječ imaju birači

Zoran Milanović je u prvom krugu izbora osvojio 49,09 posto glasova i malo mu je nedostajalo do definitivne pobjede natpolovičnom većinom, što je od hrvatske neovisnosti uspjelo samo Franji Tuđmanu.
Dragan Primorac je u prvom krugu osvojio 19,35 posto glasova i to je neugodno iznenadilo HDZ i partnere. Mediji prenose izvore iz HDZ-a koji kažu da bi stranka bila sretna kada bi njihov kandidat u drugom krugu dobio barem 30 posto glasova. HDZ zato naveliko mobilizira svoje članstvo, no hoće li to biti dovoljno, vidjet ćemo u nedjelju (12.1.).
Ankete i analitičari predviđaju još jedan mandat Zorana Milanovića, no zadnju riječ kao i uvijek imaju – birači.