Selektori i kapiteni, zaštitnici nacije, borci za slobodu i građansko društvo te njeni protivnici, presjek je sadržaja političkog aktivizma učesnika izborne kampanje, koji će narednih mjesec dana pokušati da uvjere građane BiH, da su baš oni ti kojima treba dati glas. Ipak, jalove poruke uglavnom iste kao zadnjih 20 godina, od odbrane nacionalnog identiteta kao prvog uslova opstanka jednog od tri konstitutivna naroda, pa do ukidanja iste te konstitutivnosti, teško da će stići do čak 3,3 miliona građana, koliko ih na ovim izborima ima pravo glasa. Profesor iz Sarajeva Enver Kazaz, kaže da Bosnu i Hercegovinu karakteriše radiklani politički govor mržnje, koji neprestano proizvodi paranoju.

Ispiranje mozga

"Tako da vi imate matricu po kojoj se svaki izborni ciklus ponavljaju iste stvari, od toga da će se raspasti država, preko prijetnje nestanom Republike Srpske, pa do obnove Herceg- Bosne, kao jedine zaštite Hrvata. U takvoj situaciji, građanin ne može racionalnim putem, niti prateći programe stranaka, niti vodeći računa o vlastitom kvalitetu života, donositi odluke na izborima”, zaključuje Kazaz, smatrajući to veoma opasnim stanjem, koje je postalo način života.

2. oktobra, biće održan 14. izborni ciklus od prvih izbora 1996. godine. Izborni proces od tada je unaprijeđen, uglavnom intervencijama stranaca, posljednji put nemetanjem izmjena Izbornog zakona od strane visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, koje su se odnosile samo na tehničke izmjene, tzv. paket transparentnosti izbora.

Poruke koje se već prvog dana mogu isčitati, ne odnose se na fer i poštenu kampanju, jer stranke u suštini nemaju program, izuzev deklarativnog zalaganja za prosperitet i nerealna očekivanja. Podatak da je preko 80 odsto obećanja iz proteklih izbora u BiH ostalo neispunjeno, dovoljno govori o ozbiljnosti stranačkih programa. Ono što se moglo vidjeti prvog dana kampanje ne uliva bilo kakvu nadu da će ovaj put građani dobiti drugačiju sliku.

“Zanimljivo je da se političari obraćaju samo svojim glasačima, da idu na sigurnu loptu, bez pretjeranog ulaganja. To po definiciji ide na ruku samo stranakam koje su već na vlasti. Niko ne rizikuje i ne odustaje od ustaljenih i dosadnih šema”, smatra novinar magazina Buka Elvir Padalović, navodeći da se u takvim uslovima teško može doći do svijesti birača.

Armija sigurnih glasača

Većina analitičara slaže se da ni ovi izbori neće donijeti značajnu promjenu, upravo zbog svijesti građana. Profesor iz Banjaluke, Vlade Simović kaže da je ljudima lakše prihvatiti ono što im je već poznato, strahujući od velikih promjena.

"Ne mislim da će biti nekih dramatičnih odstupanja u odnosu na prethodne izbore, što govori o tome da se građani nerijetko odlučuju za poznato”, kaže Simović.

Sa druge strane, treba uzeti u obzir da je aktuelna vlast na svim nivoima u BiH, stvorila armiju članova i simpatizera, ili kroz zapošljavanja u javnim institucijama, ili kroz neko neki drugi vid osiguranja sigurnih glasova.

"Politizacija društva je dovela do toga da možda četvrtina biračkog tijela glasa otplaćujući određene usluge zapošljavanja po stranačkoj liniji. Četvrtina nije zainteresovana jer im se politika ogadila, upravo zbog ovog prvog. A četvrtina ozbiljno radi na tome da napusti ovu zemlju”, kaže Dario Jovanović iz koalicije Pod Lupom, nevladine organizacije koja prati izborne procese u BiH i koja je prije kampanje utvrdila gotovo 700 nepravilnosti, koje se odnose na preuranjenu kampanju.

Nova normalnost

Normalnost u kampanji, svela se na napade suprotnih političkih tabora i njihovo što prizemnije diskreditovanje. Direktne optužbe, bez predstavljanja svog programa pa do botova na društvenim mrežama, okosnica su izborne kampanje koja je na snazi narednih mjeseca dana. U zemlji u kojoj su izbori svake dvije godine, a politička situacija ista zadnjih 20, građani su naviki na bombardovanje direktnim ili skrivenim porukama političkih subjekata, svakog dana.

“Ma kakvi, odavde treba bježati što prije”, Hoću, izaći ću na izbore, to je moja dužnost, zanima me šta će biti sa mojom zemljom i savjetujem sve da izađu na izbore”, "Ne znam, na nekoliko prethodnih izbora nisamo izlazili. Vidjećemo. Ako vidimo da neko nudi nešto normalno”, odgovaraju građani na pitanje, da li će izaći na Opšte izbore 2. oktobra.

Na biračkim spiskovima prijavljeno je čak 3,3 miliona glasača, iako prema svim procjenama, BiH nema stanovnika ni blizu tom broju.  Ovjereno je 90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija a na glasačkom listiću, naći će se 127 političkih subjekata. Građani BiH biraće članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, državni Parlament, predsjednika Republike Srpske, entitetske i kantonalne skupštine.

"Pozvao bih učesnike u kampanji da budu odgovorni, da odgovaraju za svoje postupke i izgovorenu riječ, da ne koriste govor mržnje, nego da idu u afirmativnu kampanju, promovišući svoju politiku i kandidate”, kaže prvi čovjek Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović, apelujući na sve političke subjekte da budu odgovorni.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.