Ciljevi ministra za razvoj zvuče obećavajuće. Gerd Müller (CSU) želi da „borba protiv dječijeg rada i seksualnog izrabljivanja bude u fokusu njemačkog predsjedavanja Vijećem Evropske unije". Ono počinje početkom jula. Njemačka će od tada imati veću mogućnost da provede svoje namjere u djelo unutar EU i nametne svoje akcente - također u smislu razvojne politike.

Kancelarka Angela Merkel (CDU) usmjerava. U izjavi sredinom juna ona je u Bundestagu jasno stavila do znanja kojim temama želi dati prioritet tokom sljedećih šest mjeseci predsjedavanja Vijećem EU-a: zaštita klime, digitalizacija i globalna odgovornost. No, Sve to je podređeno najvažnijoj temi: borbi protiv pandemije koronavirusa i njenih posljedica. Najvažnija vanjskopolitička tema - pored Kine - biće i Afrika "kao kontinent budućnosti", kako je rekla Merkelova. To je obradovalo ministra za ekonomsku saradnju i razvoj Gerda Müllera. Na plenarnom sastanku on je odobravajuće klimao glavom: globalna odgovornost i Afrika - to su "njegove" teme.

Afrika i globalna odgovornost spadaju u predsjedavanje

I Savez nevladinih organizacija za razvojnu politiku i humanitarnu pomoć (VENRO) u principu je zadovoljan planovima razvojne politike tokom predsjedavanja EU. Predsjedavajući ovog saveza, koji u svom članstvu broji oko 140 udruženja, Bernd Bornhorst, izjavio je za DW: „Kancelarkini prioriteti postali su jasni: klimatske promjene, digitalizacija, veća globalna odgovornost, Afrika. Sve su to teme relevantne za razvojnu politiku."

Pandemija COVID-19 dominira predsjedavanjem, izjavio je Gerd Müller, nakon sastanka ministara za razvoj članica EU-a. „Na listi prioriteta to je tema broj jedan", navodi novinska agencija KNA. Ljudi izgladnjuju do smrti, borba protiv drugih bolesti nije bila dovoljna i ogromne količine kapitala su povučene, rekao je on i dodao: "Afrika, ali i Latinska Amerika, biće vraćene godinama, možda i decenijama, unazad."

Usljed pandemije, kako se procjenjuje, ove godine bi još 40 miliona djece moglo zapasti u ekstremno siromaštvo. Prema Müllerovim podacima, oko 400 miliona djece širom svijeta trenutno odrasta u ekstremnom siromaštvu. UNICEF i Međunarodna organizacija za rad (ILO) smatraju da je oko 152 miliona djevojčica i dječaka angažirano u dječjem radu.

Dati djeci šansu!

U nacrt dokumenta EU-a o njemačkom i naredna dva predsjedavanja istaknuto je da će se zalagati za Agendu UN-a 2030 i ciljeve održivog razvoja protiv gladi, siromaštva ili smrtnosti djece. Posebno je naglašena međunarodna trgovina, koja bi trebala biti fer i održiva.

„Svakog dana rađa se 250.000 djece. Sva oni imaju pravo na dostojanstven život", izjavio je nedavno Müller u saopćenju za javnost. I zbog toga je tako važno da se napokon pojavi zakon o lancu opskrbe. "Sve velike kompanije tada bi bile primorane da, tamo gdje se proizvode naša obuća, odjeća i kafa, plaćaju fer nadoknade radnicima i okončaju dječiji rad." 150.000 djece u Indiji radi u kamenolomima. Satnica krojačica u Bangladešu je 25 centi, sve to je neprihvatljivo, rekao je on.

Njemački ministar rada Hubertus Heil (SPD) i ministar za razvoj Gerd Müller zajedno su napravili nacrt zakona za Njemačku. Ali je on zasad stavljen na čekanje. Tokom korona-krize ne može se donijeti zakon koji bi izazvao dodatne troškove za privredu, poručili su iz ministarstva ekonomije i lobističkih udruženja. Pri tome bi, preema istraživanju Evropske komisije, zakon o lancu snabdijevanja velike kompanije koštao samo 0,005 posto njihovog prometa.

Zakon o lancu snabdijevanja za Njemačku i cijelu Evropu

Krajem aprila povjerenik EU-a za pravosuđe Didier Reynders najavio je prijedlog zakona o evropskom lancu snabdijevanja za 2021. godinu. On bi kompanije trebao obavezati na poštivanje ljudskih prava i okolinskih standarda u njihovim lancima novostvorene vrijednosti. Važno je da oni koji su pogođeni mogu tužiti zbog tih standarda; kompanije će biti kažnjene zbog nepoštovanja propisa.

Müller i Heil - demokršćanin i socijaldemokrata - ne odustaju. Oni na jesen namjeravaju u Bundestagu još jednom pokrenuti prijedlog zakona o lancu opskrbe, a potom i na evropskom nivou; kao važan projekat njemačkog predsjedavanja Vijećem EU-a. Prvo nacionalni, a potom i evropski zakon o lancu opskrbe - to je cilj. Njemačka u tome želi imati pionirsku ulogu.

"Mislim da šansa da dobijemo jedan takav zakon nikada nije bila tako velika kao danas", rekao je predstavnik nevladinih organizacija Bornhorst. „Raste i pritisak civilnog društva." To je pokazalo i gotovo 200.000 prikupljenih potpisa (stanje od 23. juna) u peticiji za Zakon o lancu opskrbe u okviru 2019. godine pokrenute inicijative od strane saveza udruženja za ljudska prava, organizacija za zaštitu okoliša i razvoj, crkve i sindikata. "Zakon o lancu snabdijevanja dogovoren je u koalicionom sporazumu za ovo legislativno razdoblje", rekao je Bornhorst. Ono se završava u jesen 2021. Francuska je to već uradila. Zakon o lancu opskrbe tamo je na snazi od 2017. godine. Njemačka vlada bi, kako ističe, sada mogla biti „vjerodostojan i primjeran predvodnik".

Müller pri tome želi da se u finansijskom planu EU za sljedećih sedam godina izdvajanja za Afriku povećaju sa 42 na 80 milijardi eura. "Ne možemo reagirati milostinjom", rekao je njemački ministar. Ali, među ministrima za razvoj u EU on ne nalazi mnogo pobornika njegovih zahtjeva.

Bernd Bornhorst smatra da su ciljevi razvojne politike njemačkog predsjedavanja Vijećem EU-a u posve ambiciozni. Sada sve zavisi od toga šta će se od toga provesti. To se želi „mjeriti djelima, a ne riječima".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android