U Crnoj Gorise 19. marta održava prvi krug predsjedničkih izbora na kojima će građani birati između aktuelnog predsjednika Mila Đukanovića i lidera stranaka koje su 2020. smijenile sa vlasti njegovu Demokratsku partiju socijalista (DPS). Iako je u crnogorskom sistemu podjele vlasti funkcija predsjednika znatno slabija od premijerske, ovi izbori se vide kao značajni, jer bi mogli da budu uvod i u vanredne parlamentarne izbore i novu podjelu moći na prilično zamršenoj crnogorskoj političkoj sceni.

Osim Đukanovića, u trci su i jedan od lidera prosrpskog Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić, zatim Jakov Milatović iz novog pokreta „Evropa sad“, koji je sve popularniji među biračima, te Aleksa Bečić, kao lider Demokrata, još jedne značajne stranke aktuelne većine, koja je, međutim, slabije prošla na nedavnim lokalnim izborima. Kandidati su i lider jedne od brojnih stranaka vladajuće većine – Ujedinjene Crne Gore, Goran Danilović, te poslanica opozicione Socijaldemokratske partije (SDP), Draginja Vuksanović-Stanković.

Ako dođe do drugog kruga izbora, on će se održati 2. aprila.

Test snage Đukanovića, ali i nove vlasti

Politička analitičarka Daliborka Uljarević za DW ocjenjuje da se na ovim predsjedničkim izborima odlučuje i o terminu i rezultatu eventualnih vanrednih parlamentarnih izbora. „Za pobjedničke koalicije sa izbora u avgustu 2020. godine i nove aktere iz tog dijela političkog spektra, ovo će biti najozbiljniji test da li su uspjeli da sačuvaju taj rezultat ili su ove dvije i po godine razočarale građane u tolikoj mjeri, da oni i dalje vide Đukanovića kao svoj većinski izbor. Ovi izbori će odrediti i budućnost samog DPS-a, koji nije uspio da se suštinski reformiše, niti pozicionira kao partija koja ima snage i znanja da djeluje kao snažna opozicija, zbog čega i biljleži trend pada, iako još uvijek ne dramatičan. Konačno, ovi izbori će odrediti i to da li Crna Gora ostaje u okvirima do sada utvrđenih spoljnopolitičkih prioriteta ili se oni mijenjaju pod rusko-srpskim uticajem“, smatra Uljarević. 

I politička novinarka dnevnog lista „Vijesti“ Biljana Matijašević smatra da su ovi predsjednički izbori značajni, jer su, kaže, mjera moći koju trenutno ima Đukanović. „On je oslabljen nakon parlamentarnih izbora, kada je njegova partija izgubila vlast. Ovo je njegova poslednja prilika da povrati svoju, a time i moć DPS-a“, vjeruje Matijašević. 

Kampanja će biti nikad kraća, ali ju je već obilježio jedan kuriozitet. Naime, iz trke za predsjednika izbačen je lider pokreta „Evropa sad“ Milojko Spajić, zato što se ispostavilo da ima prebivalište u Beogradu i srpsko državljanstvo, što je u suprotnosti sa crnogorskim Zakonom o državljanstvu. Spajić je ranije tvrdio da nema dvojno državljanstvo, a na kraju se pravdao da ga advokat nije na vrijeme odjavio iz srpskog državljanstva. Zbog toga mu Državna izborna komisija (DIK), u kojoj najviše članova imaju DPS i DF, nije potvrdila kandidaturu. Podaci od Srbije traženi su i za Mandića, koji je još prije 12 godina rekao da ima srpsko državljanstvo. Iz Beograda je stigao odgovor da nema prebivalište u Srbiji.

„Očigledno je da je na djelu bio udruženi poduhvat DPS i DF, jer sada imaju zajedničkog neprijatelja – ’Evropu sad’. Naravno, tome je doprinijela i Spajićeva neodgovornost i to što je obmanjivao javnost. Ovdje se i Srbija direktno umiješala u izborni proces“, ukazuje Matijašević.

I Uljarević smatra de je diskvalifikacija Spajića od strane Komisije formalno-pravno sporna i da je političkog karaktera, ali podvlači da je za tu odluku materijal dao sam Spajić. „To su, očekivano, njegovi najjači politički protivnici iskoristili, ali ne mislim da postoji neka strategija saradnje DPS i DF, već je to ad hok akcija, u obostranom interesu“, dodaje Uljarević.

Izvjestan drugi krug izbora, a u njemu…

Predizborne ankete govore da je drugi krug izbora izvjestan, a analitičari, kao i partije, slažu se da će se u njemu sigurno naći s jedne strane Đukanović – i Mandić ili Milatović. Manje šanse daju se Bečiću.

„Draginja Vuksanović-Stanković će Đukanoviću uzeti nešto procrnogorskih glasova, ali to ga neće ozbiljnije ugroziti. S druge strane, glasovi pobjednika izbora iz 2020. će se rasuti na Mandića, Bečića i Milatovića. Da su pobjednici imali zajedničkog kandidata, Bečića ili Milatovića, pobjeda bi im bila zagarantovana u prvom krugu“, uvjerena je Matijašević. 

Ona u drugom krugu vidi Đukanovića i Milatovića: „Ako se ne desi neka nova afera u ’Evropi sad’, tada veće šanse za pobjedu ima Milatović. On je za kratko vrijeme uspio da sakupi više od 20.000 potpisa za kandidaturu, jer se kod građana probudio inat kao odgovor na spornu odluku Izborne komisije da diskvalifikuje Spajića. Ishod drugog kruga zavisiće i od toga koga će podržati DF“, smatra novinarka „Vijesti“.

S druge strane, Uljarević vjeruje da ovakva konstelacija odnosa ide na ruku Đukanoviću i Mandiću da se nađu u drugom krugu. „Spajićeva diskvalifikacija nije jedino breme s kojim Milatović ide u izbornu trku, jer su tu i kontroverze oko Spajićeve imovine. Milatović će tokom kampanje morati da bude više u defanzivi, pravdajući svog partijskog druga i lidera, a sužen mu je i prostor za afirmaciju sopstvenog programa“, smatra Uljarević. Ona kaže da je problem za Milatovića i to što cilja na slično biračko tijelo kao i Bečić.

Politički kraj ili povratak Đukanovića?

Na ovim izborima Đukanović se bori za treći mandat predsjednika. „Ako pobijedi“, podsjeća Uljarević, „Đukanović će biti jedan od najdugovječnijih vladara u modernoj istoriji, jer bi s tim mandatom zabilježio 37 godina vlasti. Njegova pobjeda dala bi ogroman impuls DPS-u za parlamentarne izbore, a posebno jer su i ove dvije poslednje Vlade ozbiljno podbacile i to do te mjere da se sada i grijesi DPS-a iz prethodnog perioda čine manjima. S druge strane, njegov poraz bi značio i kraj DPS-a, odnosno oni bi u najboljem slučaju imali rizik da dobiju duplo manje mandata na narednim parlamentarnim izborima. Znači, za Đukanovića je ovo bitka iz koje izlazi kao pukovnik ili pokojnik, sredine nema“, smatra Uljarević.

Međutim, podsjeća Matijašević, Đukanović se tokom 30 godina, u političkom smislu, nakon svakog pada „uvijek dočekao na noge“: „Očekujem da će izgubiti izbore, ali i da se neće povući iz političkog života, barem do narednih parlamentarnih izbora, već će krenuti u snažnu predizbornu kampanju i nastojaće da bude u javnosti itekako prisutan – iz inata“, kaže Matijašević.

S druge strane, kandidat DF-a Mandić, koji je prvi i počeo kampanju, u predizbornim spotovima poziva na pomirenje i kaže da se kaje zbog toga što je i svojim postupcima podgrijavao podjele u Crnoj Gori. „Mandić ima profesionalno dobro koncipiranu i prijemčivu kampanju koja teži širem obuhvatu od njegovog standardnog biračkog tijela“, ocjenjuje Uljarević. „Međutim, nisam sigurna koliko ona može da bude efikasna. S druge strane, ne može mu donijeti ni štetu, jer nema nijednog desnijeg kandidata na svom polu koji bi mu naškodio zbog tog pristupa“, ocjenjuje Uljarević.

Matijašević, pak, smatra da, „koliko god ubjedljivo zvučao, teško da će Mandiću neko povjerovati“: „Previše je pozivao na podijele da bi mu neko vjerovao da se promijenio. Mandić sada targetira mlade, prosrpski nastrojene glasače, koji nisu upamtili njegove ranije nastupe u Skupštini Crne Gore i pozive na sukobe“, zaključuje Matijašević.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu