1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaTurska

Predsjednički izbori u Turskoj: odluka u drugom krugu

15. maj 2023

Erdogan vodi na predsjedničkim izborima, ali mu to vjerovatno nije dovoljno za pobjedu u prvom krugu. Poslije prebrojanih skoro svih glasova, on ima nešto manje od 50, a njegov protivnik Kiličdaroglu od 45 odsto.

Turska u izbornoj noćiFoto: Kivanc El/DW

Sve je vjerovatnije da će drugi krug izbora krajem maja odlučiti da li će predsjednik Redžep Tajip Erdogan osvojiti još jedan mandat. Poslije višesatnog prebrojavanja glasova, predstavnici njegovog tabora, ali i opozicije priznali su da niko od kandidata neće preći 50 odsto u prvom krugu.

- pročitajte još: Što biraju Turci?

Erdogan je već iskazao spremnost za drugi krug protiv opozicionog kandidata Kemala Kiličdaroglua. „Još ne znamo da li će se izbori završiti u prvom krugu, ali ako nas narod pošalje u drugi krug, mi ćemo to poštovati“, rekao je on pristalicama sinoć u Ankari.

- pročitajte još: Hoće li Turcima biti bolje sa ili bez Erdogana?

I državna novinska agencija Anadolu i proopoziciona agencija Anka prenose da je, nakon što su prebrojani gotovo svi glasovi, Erdogan osvojio 49,25, a Kiličdaroglu 45,05 odsto glasova.

Erdogan govori pristalicama u AnkariFoto: Murat Cetinmuhurdar/AA/picture alliance

„Prvi rezultati kao da ukazuju da najvjerovatnije idemo u drugi krug“, naveo je Abdelazim Mohamed, analitičar Al Džazire. Drugi krug bi se održao kroz dvije sedmice.

Ostali glasovi, oko pet procenata, otišli su Sinanu Oganu, autsajderu čiji bi glasači mogli da odluče drugi krug, ukoliko do njega dođe. Vjeruje se da bi većina njih glasala za Kiličdaroglua.

- pročitajte još: Izbori u Turskoj: Više od smjene vlade

Izbori su unaprijed označeni kao moguća prekretnica za Tursku kojom oko dvije decenije Erdogan kormilari sve čvršćom rukom. Opozicija ga optužuje za gušenje sloboda, ukidanje načela kemalizma, kao i nepotizam i korupciju.

Erdogan je posebno poslije neuspjelog državnog udara 2016. godine širio svoje nadležnosti i gomilao sve više moći.

Vlast će odbraniti parlament?

Što se tiče parlamentarnih izbora koji se održavaju paralelno, Erdoganova stranka AKP vodi sa oko 37 odsto glasova, a u koaliciji sa partnerima je na oko 50 odsto, što bi trebalo da je dovoljno da se zadrži većina u parlamentu. U toj koaliciji su, pored Erdoganove AKP, i ultra-nacionalistička MHP i neke manje partije.

Najveća opoziciona kolona koju predvodi Kiličdarogluova republikanska stranka CHP došla je do oko 38 odsto, dok sama CHP ima oko 28.

Ljevičarska opcija, u kojoj je i kurdska partija HDP, na putu je da osvoji oko devet odsto glasova. To je dovoljno da se prebaci cenzus koji je postavljen na sedam odsto, nakon što je ranije dugo bio na deset odsto.

Kemal Kiličdaroglu Foto: Emin Sansar/AA/picture alliance

Hoće li Erdogan otići mirno?

Pred izbore je Erdogan naveo da će demokratski prihvatiti narodnu volju. No, mnoge brine reakcija na veliki izborni poraz u Istanbulu 2019. godine, kad je izborna komisija poništila pobjedu opozicije, pa je opozicija morala da pobijedi još jednom.

Tako je gradonačelnik najveće turske metropole postao Ekrem Imamoglu (CHP). On je pak u decembru prošle godine nepravosnažno osuđen na dvije godine i sedam mjeseci zatvora i zabranjeno mu je da se bavi politikom zbog tobožnjeg „vrijeđanja izborne komisije“.

Njegov partijski šef Kiličdaroglu (74) najavio je da će, ako postane predsjednik, iz korijena promijeniti Tursku i ukinuti represiju. Obećao je da će ukinuti krivično djelo „uvrede predsjednika“ na osnovu kojeg su hiljade ljudi osuđene pod Erdoganom.

Prema državnoj izbornoj komisiji, glasanje u nedelju je proteklo bez većih problema.

Kiličdaroglu je ipak putem Tvitera pozvao svoje članove biračkih odbora na oprez: „Ne gubite iz vida glasačke kutije, šta god da se desi, sve dok ne bude isporučen i posljednji potpisani izvještaj.“

nr (afp, ap, rtr)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu