Na sastanku će biti riječi o regionalnim pitanjima, a jedno od njih je inicijativa hrvatskog predsjednika Ive Josipovića za sklapanje međudržavnog sporazuma kojim bi se poboljšalo procesuiranje ratnih zločina. Josipović vjeruje da bi Srbija mogla prihvatiti takav sporazum, dok za BiH nije siguran „zbog unutrašnjih razlika i procesa usaglašavanja“ u ovoj zemlji. „Nije nužno da sve tri zemlje budu uključene u ovaj sporazum. Ono što želim postići takvim aranžmanom je da se nikada više ne ponovi slučaj Purda“, rekao je Josipović.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić kaže da Hrvatska i Srbija smatraju da bi optuženima trebalo suditi po mjestu prebivališta, dok BiH o tome nema jedinstven stav. „Za BiH, prema mom mišljenju, nije baš prihvatljiva varijanta da se optuženima sudi po mjestu prebivališta jer je najveći broj zločina počinjen u našoj zemlji i mi smo zainteresirani da naše pravosuđe procesuira te zločine. Možda postoji alternativa koja bi mogla zadovoljiti sve tri države“, rekao je Komšić za Federalnu televiziju.

Alternativna rješenja

Željko Komšić je pojasnio da bi se saradnja između tri države u procesuiranju ratnih zločina trebala odvijati u skladu sa međunarodnim konvencijama koje su tri zemlje potpisale i bilateralnim sporazumima. „I to na način da se tužiteljstvima da sloboda da, ako procjene da bi u određenom slučaju procesuiranje moglo biti efikasnije u drugoj zemlji s aspekta dostupnosti osumnjičenih i dokaznog materijala, mogu ustupiti predmet tužiteljstvu druge zemlje“, rekao je Komšić.

Predsjednici BiH, Hrvatske i Srbije će, između ostalog, razgovarati o koordinaciji aktivnosti u borbi protiv organiziranog kriminala, zajedničkom apliciranju za fondove Evropske unije za prekograničnu saradnju te međusobnom zastupanju u konzularnim poslovima u trećim državama. Bit će riječi i o pripremama za promjenu graničnog režima s obzirom na predstojeće članstvo Hrvatske u Evropskoj uniji.

Promjena graničnog režima

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović kaže da će na sastanku insistirati na otvaranju što većeg broja graničnih prijelaza na kojima je moguće vršiti sanitarnu inspekciju. „Hrvatska i Evropska unija misle da je u prvo vrijeme potrebno otvoriti samo dva, a mi ćemo se pokušati izboriti za četiri takva prijelaza. Bit će riječi i o imovinsko-pravnim odnosima i drugim važnim pitanjima“, rekao je Izetbegović.

Predsjednici Srbije i Hrvatske Boris Tadić i Ivo Josipović doputovali su sinoć (2.2.) na Jahorinu gdje su im predsjedavajući Željko Komšić i članovi Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović i Bakir Izetbegović pripredili svečanu večeru. Analitičari tvrde da je ovaj sastanak, za razliku od Brijunskog prošle godine, upriličen u znatno izmijenjenim političkim okolnostima jer je u Hrvatskoj izabrana socijaldemokratska vlada koja ima više sluha za regionalne inicijative.

Jake sigurnosne mjere

Direktor beogradskog Centra za regionalizam i kopredsjednik Igmanske inicijative Aleksandar Popov ocijenio je za agenciju Tanjug da će međunarodna zajednica sa posebnom naklonošću „podsticati srpsko-hrvatsko-bosanske trilateralne susrete, kako bi se amortizirale ambicije dijela hrvatskih političara za stvaranje trećeg entiteta kao i želje Republike Srpske da se u najvećoj mogućoj mjeri distancira od institucija u Sarajevu“.

Okupljanje šefova država BiH, Hrvatske i Srbije prate jake sigurnosne mjere. Hotel „Termag“, gdje će sastanak biti upriličen, kao i pristupne ceste pod jakim su nadzorom policijskih i sigurnosnih agencija. Kako je, nakon otkrivanja oružja u banjalučkoj dvorani Borik, iz MUP-a Srbije stiglo upozorenje da se priprema atentat na Borisa Tadića i druge srbijanske zvaničnike, sigurnosne mjere uoči sastanka na Jahorini podignute su na najveći nivo.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić