1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaPoljska

Predsjednik i premijer u inostranstvu nisu rivali

Jacek Lepiarz
12. mart 2024

Predsjednik Andžej Duda i premijer Donald Tusk ogorčeni su protivnici. Ali, ti poljski političari obustavljaju rivalstvo uoči zajedničkog susreta s američkim predsjednikom Bajdenom. Jer, riječ je o bezbjednosti Poljske.

Donald Tusk i Andržej Duda
Donald Tusk i Andržej DudaFoto: Radek Pietruszka/PAP/dpa/picture alliance

Predsjednik Poljske Andžej Duda i premijer Donald Tuskodavno su na ratnoj nozi. Tusk predvodi koaliciju centra i ljevice, a Duda ne krije svoju bliskost sa nacional-konzervativnom strankom Pravo i pravda (PiS) koja je u oktobru izgubila izbore.

Ali, kada je riječ o bezbjednosti zemlje, oba političara su jednodušni. Sjedinjene Američke Države važe kao najvažniji garant bezbjednosti Poljske. Cilj poljskih vlasti trenutno je jačanje istočnog krila Sjevernoatlanskog pakta, koje je ugroženo ruskom invazijom na Ukrajinu.

Duda i Tusk putuju u Vašington, da bi se ovog utorka 12. marta 2024) zajedno sastali s predsjednikom Bajdenom. Duda je u ponedeljak sazvao Savjet nacionalne bezbjednosti, u kojem su, pored premijera i predsjednika oba parlamentarna doma, i nekoliko ministara iz ključnih resora.

Proširenje NATO prije 25 godina

Duda je u ponedeljak, na otvaranju sjednice nacionalnog Savjeta bezbjednosti, rekao da je poziv u Bijelu kuću „veliki i veoma značajni gest“ za Poljsku. „U pitanjima bezbjednosti smo u Poljskoj jedinstveni. Ta poruka ide u svijet“. Dodao je da su SAD od pada Gvozdene zavjese „fundament strateške bezbjednosti“. Duda je najavio da će se u susretu s Bajdenom založiti za to da dogovoreni minimum za odbrambene izdatke ne bude dva već tri procenta bruto domaćeg proizvoda. Poljska već izdvaja više od četiri odsto godišnje.

)Poljski predsednik Duda s predsednikom SAD Bajdenom 22. marta 2023. u Bukureštu na samitu NATOFoto: EVELYN HOCKSTEIN/REUTERS

Vrijeme odlaska u SAD nije slučajno izabrano. Tačno prije 25 godina Poljska je, zajedno sa Češkom i Mađarskom, pristupila Sjevernoatlanskom paktu. To je bio početak proširenja NATO. Poslije decenijske sovjetske dominacije na istoku Evrope, te sovjetskih intervencija u Mađarskoj (1956) i Čehoslovačkoj (1968), proširenje Alijanse je zadovoljilo veliku potrebu regiona za bezbjednošću.

Direktor za komunikaciju Nacionalnog savjeta bezbjednosti Sjedinjenih Američkih Država Džon Kirbi rekao je prilikom objavljivanja termina početkom februara da će to biti dobra prilika da „pokažemo zahvalnost za sve što je Poljska uradila, ne samo kao izvanredan saveznik u NATO, već i kao pomagač Ukrajine“.

Vašington iznudio slogu

Nije uobičajeno da američki predsjednik istovremeno susreće dva političara na važnim funkcijama u istoj zemlji. Bogdan Šklarski, ekspert za SAD sa Varšavskog univerziteta, za dnevni list „Gazeta viborča“ kaže: „Amerikanci znaju da u poljskoj spoljnoj politici postoji dvovlašće.“ Dodao je da sa pozivom i predsjedniku i premijeru Vašington želi da izbjegne to da fundamentalna pitanja bezbjednosti upadnu u vrtlog unutrašnjepolitičkih sukoba.

Poljsku Vašington vidi kao pouzdanog saveznika. Aerodrom „Žešov-Jašonka“ je jedno od najvažnijih saobraćajnih čvorišta za podršku Ukrajini. U Poljskoj je trenutno stacionirano 10.000 američkih vojnika. Američka vojna infrastruktura se u Poljskoj sistematski dograđuje.

Američko vojno prisustvo ima široku podršku svih političkih snaga, ali i stanovništva. Prema anketama popularnost Amerikanaca je iznad 70 odsto.

Džo Bajden i Donald Tusk u Briselu 2015. – Tusk je tada bio predsjednik Evropskog savjetaFoto: Olivier Hoslet/dpa/picture alliance

Bez susreta Dude i Trampa

Bajden može da računa na široku podršku Poljaka zbog konsekventnog držanja prema ukrajinskom pitanju. Kada su republikanci početkom februara odbili da odobre paket pomoći za Ukrajinu, Tusk je napisao na društvenoj mreži Iks: „Dragi republikanski senatori Amerike, Ronald Regan koji je milionima nas pomogao da ponovo osvojimo svoju slobodu i nezavisnost, danas bi se okrenuo u grobu. Sramota.“

Duda, čije su simpatije na strani Donalda Trampa, uzvratio je postom: „Savez Poljske i SAD mora biti jak, bez obzira ko je trenutno na vlasti u Poljskoj ili Sjedinjenim Državama. Vrijeđanje polovine američke političke scene ne služi ni našim ekonomskim interesima, ni bezbjednosti Poljske“. Za razliku od mađarskog premijera Viktora Orbana, Duda ovaj put ipak neće sresti Trampa.

Glasači poljskog porijekla važni za Bajdena

U Sjedinjenim Američkim Državama živi između devet i deset miliona građana poljskog porijekla. Taj birački potencijal nikako se ne smije potcijeniti. Obim trgovinske razmijene je doduše mnogo veći s Njemačkom i drugim evropskim zemljama, ali poljsko-američki ekonomski odnosi jačaju godinama.

Poljska je prije svega interesantna kao kupac američkog oružja. Američke vlasti su u februaru dozvolile da se Poljskoj proda sistem za nadzor vazdušnog prostora i tla ASRR za 1,2 milijarde dolara. Na listi za kupovinu stoje protivvazdušni raketni sistem Patriot (15 milijardi dolara), 96 modernih helikoptera Apač (12 milijardi dolara, laki višecijevni bacač raketa HIMARS (deset milijardi dolara) i tenkovi Abrams (šest milijardi dolara).

Američki vojnici na poljsko-ukrajinskoj granici u blizini Arlamova na jugoistoku PoljskeFoto: Maciej Luczniewski/NurPhoto/picture alliance

Jednako su važne američke investicije u vezi s poljskim ulaskom u krug zemalja s atomskim elektranama. Tuskova vlada odlučna je u nameri da nastavi gradnju nuklearne elektrane koju je naslijedila od prethodne vlade. Prvi korak je načinio predsjednik Duda prilikom posjete Vašingtonu pre četiri godine. Četiri mjeseca kasnije u Varšavi je potpisan sporazum o američko-poljskoj saradnji u razvoju atomske energije.

Primirje neće trajati

Liberalni poljski list „Gazeta viborča“ prošle nedelje je izvijestio da će premijer Tusk za vrijeme posjete Vašingtonu pokušati da dobije finansijske garancije američke vlade. Predsjednik Poljske Duda će ostati u posjeti dan duže i posjetiće jednu nuklearnu elektranu u američkoj saveznoj državi Džordžiji.

Vjerovatno „primirje" između Tuska i Dude neće biti trajno. Nacional-konzervativni predsjednik blokira rad nove vlade gdje god može. Dudin veto visi nad vladom kao Damoklov mač, svejedno da li se radi o liberalizaciji zakona o abortusu ili o ponovnom uspostavljanju pravne države. Teška kohabitacija potrajaće u najmanju ruku do predsjedničkih izbora u ljeto 2025.