1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Predsjednik Njemačke u Varšavi: „Molim za oproštaj“

20. april 2023

Frank-Valter Štajnmajer prvi je njemački predsjednik koji je održao komemorativni govor na godišnjicu ustanka u Varšavskom getu. Skoro 56.000 Jevreja je ubijeno ili deportovano u ustanku prije 80 godina.

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier drži govor na komemoraciji povodom 80 godina ustanka u Varšavskom getu
Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier drži govor na komemoraciji povodom 80 godina ustanka u Varšavskom getuFoto: Bernd von Jutrczenka/dpa/picture alliance

Njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer zatražio je oproštaj na 80. godišnjicu ustanka u Varšavskom getu. „Danas stojim pred vama i molim za oproštaj za zločine koje su Nijemci ovdje počinili, rekao je Štajnmajer u govoru, koji je unaprijed podijeljen. "Užasni zločini, koje su Nijemci ovdje počinili, ispunjavaju me dubokim stidom."

On je na komemoraciji u Varšavi, kojoj su prisustvovali i predsjednici Poljske Andžej Duda i Izraela Isak Hercog, pomirenje te dvije zemlje sa Njemačkom nazvao „beskrajno dragocjenim poklonom“.

„Sa surovošću i nehumanošću za koje nemamo riječi, Nijemci su proganjali, porobljavali i ubijali Jevrejke i Jevreje Evrope...Jevrejke i Jevreje Varšave“, rekao je Štajnmajer. On je dodao kako su Nijemci minuciozno planirali i sproveli holokaust.

Istorijska odgovornost nema granice

Uprkos zločinima protiv čovječnosti, uprkos holokausta, ljudi u Izraelu i Poljskoj pružili su Nijemcima ruku pomirenja. „To je poklon koji nismo mogli, a nije ni trebalo da očekujemo“, rekao je njemački predsjednik i ujedno poručio: „Moramo i želimo da sačuvamo to čudo pomirenja i da sa njim idemo u budućnost.“

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier sa izraelskim predsjednikom Isaacom Herzogom i poljskim predsjednikom Andrzejem Dudom na komemoraciji povodom 80 godina ustanka u Varšavskom getuFoto: Kacper Pempel/REUTERS

Štajnmajer je istakao istorijsku odgovornost Nijemaca i zadatak koji su im ostavili preživjeli i mrtvi: „Mi to prihvatamo. Za nas Nijemce, naša odgovornost pred našom istorijom nema granica. Ona ostaje naš podsjetnik i naša misija, sada i u budućnosti.“

Njemački okupatori su u jesen 1940. osnovali Varšavski geto, zbog navodnog rizika od epidemije i tamo zatvorili Jevreje iz cijele Poljske. U jednom trenutku je na malom prostoru bilo zbijeno oko 450.000 ljudi.

Dana 19. aprila 1943. godine, stanovnici jevrejskog geta ustali su protiv SS-a i Vermahta. Ustanak je trajao do sredine maja. Za skoro četiri nedelje, više od 56.000 Jevreja je ubijeno ili odvedeno u koncentracione logore i logore smrti.

Sjećanja iz Varšavskog geta

01:51

This browser does not support the video element.

Jasan stav o ruskom agresorskom ratu u Ukrajini

Najvažnija lekcija iz njemačke istorije je „Nikad više!“, naglasio je Štajnmajer. Nijemci su, kaže, tu lekciju naučili.

U tom smislu, njemački predsjednik podsjetio je i na ruski agresorski rat protiv Ukrajine. „Nikad više, to znači da čvrsto stojimo na strani Ukrajine – zajedno sa Poljskom i sa našim drugim saveznicima. Podržavamo Ukrajinu u humanitarnom, političkom i vojnom smislu, zajedno sa Poljskom i drugim saveznicima.“

los/gri (dpa, kna)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu