Vakcina bi trebala biti politički neutralan, medicinski resurs koji spašava živote, ali ona, kako upozoravaju stručnjaci, širom svijeta biva raspodijeljena prije svega prema političkim i geostrateškim sferama utjecaja.

"Možemo govoriti o dvije filozofije koje trenutno postoje kada je riječ o vakcinama: istočna i zapadna. Imamo, kako je ja nazivam, istočnu, političku vakcinu, a zapadno imamo ekonomsku. Obje imaju isti medicinski cilj, ali potpuno različite političke ciljeve. Istočna je državna u svim aspektima, od planiranja, preko istraživanja do proizvodnje i distribucije. Istočna se dijeli na osnovu interesa vanjske politike, znači ona je čisto geopolitički instrument. Na Zapadu pak imamo situaciju da smo svi mi, pa i šefovi država i vlada ovisni o privantnim (farmaceutskim – op. aut.) kompanijama i ona stoga nije direktno politička", kaže Igor Pellicciari, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Urbino i LUISS u Rimu. 

Ponašanje Rusije i Kina ne iznenađuje, iznenađuje Zapad

I dok primjerice SAD, Velika Britanija, te i sama EU, nastoje najprije obaviti vakcinaciju vlastitog stanovništva, Rusija trenutno izvozi svoju vakcinu Sputnik V u više od 50 zemalja, a Kina, prema posljednjim zvaničnim podacima, u 27 zemalja. 

"Ono što rade Rusija i Kina nije uopće izneđujuće jer one imaju dugu tradiciju u tome, tzv. soft power (mekana sila) i u tome ne vidim ništa novo", kaže profesor Pellicciari. Ono što, kako kaže, iznenađuje jest situacija na Zapadu. 

"Imamo osjećaj da je Zapad malo zaspao ili je pak previše ovisan o privatnim farmaceutskim kompanijama", kaže on. Što se konkretno EU tiče Pellicciari kaže da je pandemija koronavirusom pokazala da multilateralni nivo nije sposoban za donošenje brzih odluka."Multilateralni nivo nažalost jednostavno ne funkcionira", kaže on. 

"No za godinu dana ćemo svi imati vakcinu. Situacija će biti kao sada sa maskama, koje danas imamo na svakom uglu. No u ovom trenutku imamo geopolitički jaz i mislim da je sada politički problem na strani Zapada", kaže profesor Pellicciari. 

Kada je pak konkretno riječ o aktualnoj raspodjeli vakcina sa ruske i kineske strane on kaže da postoji kompeticija u tome i između same Rusije i Kine, ali da to nije tako primjetno kao između Istoka i Zapada. "Ruska privreda je znatno slabija od kineske. Ono što Rusiju danas čini jednim od glavnih međunarodnih igrača nije njeni privredni učinak nego njene tehnološke sposobnosti i njih vidimo kada je riječ o vakcinama. Kina pak igra i na zdravstvenom planu, ali njen glavni instrument je ekonomija. Ne treba stoga čuditi da je Rusija u diplomaciji vakcinama aktivnija od Kine", kaže on.

O dvojbama u EU oko ruske vakcine on kaže da nemaju veze sa kvalitetom vakcine Sputnike V, već da je riječ o političkom problemu: "Tu moramo otvoreno reći da ako postoji problem sa ruskom vakcinom onda je to što je ona ruska i ništa drugo." U generalnoj debati o tome koja vakcina je bolja on vidi čistu kompeticiju koja se opet razlikuje na relaciji Istok-Zapad: "Na Zapadu je riječ o marketinškoj kompeticiji, na Istoku o geopolitičkoj." 

Donatori imaju više interesa od primaoca pomoći

A kada je riječ o globalnoj vakcina-diplomaciji i njenim učincima na Zapadni Balkan, Pellicciari kaže da Rusija i Kina tu preuzimaju geopolitičku prednost: "Zanimljivo je to što se dešava na Zapadnom Balkanu gdje su donatori uvijek bili EU, Amerika, itd., njih odjednom nema, a pojavljuju se Rusija i Kina. Nije iznenađujuće da Rusija i Kina igraju tu igru, ali je iznenađujuće da se Zapad nije pojavio na početku te utrke. To će se morati riješiti ukoliko se želi održati ravnoteža u sadašnjim međunarodnim odnosima", kaže profesor koji se u svom radu posebno bavi međunarodnom pomoći i njenim efektima. Pružanje državne pomoći je legitimni instrument vanjske politike, navodi on. No ono što je bitno razumjeti jest što je interes države koja pruža pomoć. "Donatori često imaju više političkih interesa od primaoca pomoći i u ovom novom poglavlju ćemo kad-tad imati politički interes sa ruske i sa kineske strane. Da li će to biti u smjeru stabilizacije Zapadnog Balkana ili zadržavanja ove situacije to je prerano reći", kaže Igor Pellicciari. Tužno je, zaključuje Pellicciari, da se neriješeni problemi lome na leđima civilnog stanovništva, ali ovaj put ne samo na Balkanu, na što smo navikli, već, kako vidimo, i u cijelom svijetu.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu