DW: Šta mijenja presuda Ustavnog suda za novinare i zviždače širom svijeta.

Konstantin fon Noc: Ova presuda je zaista prekretnica u zaštiti osnovnih prava digitalnog svijeta. Ona je pokazala da internet nije bespravni prostor i da novinarke i novinari širom svijeta ne mogu tek tako da se prisluškuju. Postoje mnogi preduslovi, posebno kada je riječ o razmjeni podataka sa drugim zemljama. A to su upravo upitne prakse, koje su na kraju postale očigledne preko Edvarda Snoudena i radom Istražnog odbora njemačkog Bundestaga o NSA. Sada će se postaviti jasni uslovi, šta se može a šta ne može.

Sudu je bilo veoma važno da razjasni, da BND, čak i ako radi u inostranstvu, mora da se drži njemačkog ustava i da posao koji obavlja mora da bude u skladu s ljudskim dostojanstvom, slobodom komunikacija i slobodom informisanja i štampe iz Člana 5 Ustava Njemačke.

Kad nema kontrole sve se nadgleda

Kažete da se radi i o razmjeni informacija između tajnih službi. Zar ova presuda neće oslabiti njemačku špijunažu u inostranstvu?

Ne. Ja sam uvjeren da je vladavina zakona uvijek jedna snaga. Jer, tamo gdje se drži prava i zakona, društva su bolja i jača nego diktature. A kada je riječ o nadzoru novinara to se mora jasno reći: „Cosi fan tutte", ili tako čine svi. I ako na kraju svaka tajna služba u inostranstvu nadzire rad novinara i prisluškuje ih, prati njihove tokove podataka, onda su na kraju svi nadgledani; jer svako je stranac a internet je međunarodni komunikacioni medij. I u tom slučaju će biti nadzirani i novinari Dojče velea u Berlinu i CNN u Zimbabveu, a to ne može biti.

Pročitajte još: Reporteri bez granica protiv BND-a

Mi imamo zaštitu slobode štampe. Imamo zaštitu novinarskih izvora. Zaštitu privatne komunikacije u koje može da se zadire samo sa dobrim obrazloženjem. U tom smislu je revolucionarno i dobro da je Savezni ustavni sud rekao: To mora da se postavi na prave noge.

Ali, da bi se to postavilo na prave noge, morali bi svi da učestvuju. Zar nije Njemačka usamljena sa ovom presudom?

Njemačka ostaje važan partner u savezu tajnih službi. Takođe i druge tajne službe, kao GCHQ (britanska tajna služba prim. red) imaju veoma stroge kontrolne gremije. Ne vjerujem da će oslabiti uloga BND. Ali, debata mora da pređe na međunarodni nivo. I tu smo tek u povoju.

Ako teško izvojevana prava na slobodu, koja u analognom svijetu nismo dobili bezuslovno, već smo ih izborili – ako ih izgubimo u digitalnom svijetu, onda ćemo ih izgubiti u potpunosti. Malo će onda ostati od naše slobode i završićemo u digitalnim totalitarnim i autoritarnim sistemima. U tom smislu Savezni ustavni sud je donio jednu zaista važnu odluku.

Slučaj Snouden koji je otvorio oči

Pomenuli ste slučaj Snouden. Koliko je on na kraju bio važan?

Nakon Snoudena praktično nije bilo nijedne tajne službe u zapadnoj hemisferi koja nije promijenila svoje procedure. Jer, stvari su išle mimo parlamentarne kontrole: u SAD, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Holandiji, Njemačkoj. To je svuda bilo nepodnošljivo. Svi su promijenili zakone, koji su poboljšali parlamentarnu kontrolu, uspostavili kriterijume.

Pročitajte još: Snouden - težak zalogaj za Berlin

Njemački Zakon o BND je imao određene praznine. Jedna od njih je i tumačenje: Član 10 je njemačko osnovno pravo. Ali, to u ustavu ne stoji. U ustavu stoji da svaki čovjek ima osnovna prava i da njemačka država mora da poštuje slobodu komunikacije svih građana. No, to ne znači da se ničiji telefonski razgovori ne smiju prisluškivati, već da su za to neophodni zakonski kriterijumi i proprocionalnost.

Do pojave Snoudena mnogi parlamenti i vlade nisu znali šta se zapravo događa u toj oblasti. Stoga se nalazimo u procesu pravnog pojašnjavanja ovih tehnika i metoda. Ali, ja nijedne sekudne ne sumnjam da nam je potrebna snažna tajna služba koja će se držati zakona. Ona je važna, posebno u ovim vremenima. Ali, mi kao pravna država imamo pravo da zahtijevamo da se pridržava ustava. A upravo to je Savezni ustavni sud u Karlsrueu još jednom podvukao.

Konstantin fon Noc je zamjenik predsjednika Poslaničkog kluba Zelenih u Bundestagu i član Parlamentarnog kontrolnog gremija za kontrolu tajnih službi Njemačke.

Intervju vodila Rozalija Romaniec

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android