"Pretresno vijeće je zaključilo da je postojao udruženi zločinački poduhvat i da mu je zajednički zločinački cilj bio prisilno i trajno uklanjanje većine nesrba iz velikih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine putem počinjenja ubistva, deportacije i progona“, navodi se u dijelu presude Apelacionog vijeća Međunarodnog mehanizma za krivične sudove u presudi Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, bivšim prvim ljudima Državne bezbjednosti Srbije. 

Presuda je u Bosni i Hercegovini različito dočekana, mada očekivano ako se uzmu u obzir stavovi i nakon ranijih presuda međunarodnog tribunala. Predstavnici bošnjačkih udruženja žrtava rata u BiH smatraju da je presudom Simatoviću i Stanišiću, potvrđeno učešće Srbije u „agresiji na BiH".

„Ova dvojica dokaz su da je Srbija učestvovala u agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Tribunal je dokazao da je počinjen genocid u Srebrenici i sve zločine. Nadam se da će ova presuda doprinijeti pomirenju i priznanju odgovornosti za počinjene zločine“, rekla je nakon presude Kada Hotić, iz Udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa. 

„Sud protiv Srba"

Sa druge strane, političari srpske nacionalnosti smatraju da je sud u Hagu od njegovog osnivanja radio protiv jednog naroda i da ovakve presude neće dovesti do pomirenja.

„Još više ima nerazumijevanja, a ubice Srba nisu podvrgnute pravdi. Njihova ranija odluka da vojno i političko rukovodstvo Srba u Srpskoj i Srbiji dovedu u Hag i osude vjerovatno se sada završava. Nisu imali nikave činjenice u navedenom predmetu, kao ni protiv Vojislava Šešelja i Biljane Plavšić i mnogo čega drugoga”, rekao je predsjednik RS Milorad Dodik.

Iako je i nakon ranijih presuda rukovodstvu Republike Srpske tokom rata, nekoliko puta pokretana rasprava o karaktera rata u BiH, presudom Simatoviću i Stanišiću, još jednom se ovo pitanje našlo na dnevnom redu.

„Ova presuda je pokazala da u BiH nije bio građanski, već međunarodni sukob u kojem su učestvovala i politička vođstva susjednih zemalja, u ovom slučaju konkretno Beograda“, rekao je glavni tužilac nakon izricanja presude Serž Bramerc, koji je istakao da se radi o individualnoj  odgovornosti vojnog i političkog vođstva, u ovom slučaju rukovodilaca obavještajnih službi. 

Individualna odgovornost

Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, kaže da je sud potvrdio pravu prirodu rata vođenog u BiH.

„Pravosnažnim presudama, uključujući presude o UZP-u, je dokazano da je riječ o međunarodnom oružanom sukobu. Susjedne države su vodile rat u cilju stvaranja "Velike Srbije” i u jednom periodu rata "Velike Hrvatske”. Ova presuda je važna jer su pravosnažno osuđena dvojica bivših šefova DB-a Srbije što potvrđuje agresiju na RBiH“, rekao je Bećirović, navodeći da sud nije sudio narodima, već utvrđivao individualnu odgovornost.

Ovo je jedna u nizu presuda za ratni zločin, izvršenih od strane onih koji su tada predstavljali SR Jugoslaviju, smatra Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose iz Beograda, koji ne vjeruje da bi presuda mogla da odredi karakter rata u BiH.

„Ja znam čemu služe Bramercove izjave ali to nikom ne pomaže. Jer ako mi zaboravimo stvarnu prirodu rata onda ćemo da se vrtimo u krugu ko kome treba da plati odštetu i ko je više ili manje kriv“, kaže Janjić, navodeći da je nesporno utvrđeno da je tadašnji vrh Srbije odgovoran za zločine.

„Kvalifikacija je mnogo manje važna od zločinaca koji su presuđeni. Isključivi narativi da jedni nisu uopšte krivi i da se radi o propagandi ili sa druge strane, da je tadašnja Jugoslavija odgovorna za sve probleme intervencijom u BiH i Hrvatskoj, neće biti promijenjeno nikakvim presudama“, ističe Janjić, uz dodatak da to treba prepustiti istoriji i građanima.

Srpski svet i Velika Srbija

Presudom su Stanišić i Simatović proglašeni krivim i za zločine u Bijeljini, Zvorniku, Doboju, Trnovu, Bosanskom Šamcu i Sanskom Mostu.

Hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić, u istu je ravan stavio ideju „Velike Srbije“ i kako ga naziva aktuelni projekat „srpskog sveta".

„Kada pogledate ko o tome govori, stiče se dojam da od zagovornika “srpskog sveta” nema većih mirotvoraca. Ali to nije tako. Da nije tako, to znaju i pojedini dijelovi međunarodne zajednice koji blagonaklono gledaju na projekat “srpskog sveta”, koji je samo nastavak projekta Velike Srbije“, kaže Komšić. 

U Hrvatskoj smatraju da iako je Mehanizam donio presudu koja se tiče i ove zemlje u kontekstu počinjenih ratnih zločina, da su presudom trebali biti obuhvaćeni i zločini u Vukovaru i Škabrnji.

„Oni su ratovali ovdje kod nas i u Bosni, što opet ne znači da je to samo po sebi klasični ratni zločin. To može voditi ratnom zločinu i ja prema svemu onom što znam i vidim i vidio sam, bez obzira što su oni Srbi i radili za srpsku stranu, ja mislim da su oni krivi“, rekao je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, upitan da prokomentariše presudu. 

Negiranje presuda

Predsjednica zagrebačkog Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršalič, smatra da nema sumnje da presuda Stanišiću i Simatoviću dodatno potvrđuje međunarodni karakter rata.

„Ratovi su se vodili između država, ali vrlo je važno da je pokazano da su zvaničnici državne bezbjednosti Srbije uključeni u UZP i mislim da je to jako bitno za porodice preživjelih“, kaže Teršalič, navodeći da cijeli teret neprocesuiranih slučajeva sada ostaje na domaćim pravosuđima, nažalost uz sve manje svjedoka.

Teršalič podsjeća da je nažalost sve više negiranja presuđenih činjenica, ali očekuje od porodica žrtava da nastave sa daljom borbom. Ta dalja borba, ako je suditi po riječima predsjednice udruženja Majki enklava Srebrenica i Žepa Munire Subašić, mogla bi da stigne u vidu dalje pravne borbe, ne samo protiv Srbije nego i protiv Republike Srpske.

„Genocid je nažalost presuđen samo za Srebrenicu, ali ne i za Šamac, Doboj, Bijeljinu. Sada je potvrđeno da je u njima izvršen udruženi zločinački poduhvat uz učešće Srbije. Žrtve na ovome neće stati. Naši advokati su uspjeli da presude jednu Holandiju, a sad ćemo tražiti pravdu i od Srbije i od Republike Srpske“, rekla je Subašić.

Narodi će odlučivati

Bivši sudija i tužilac iz Tuzle Vehid Šehić, ranije je govorio o reperkusijama haških presuda na dio koji se odnosi na eventualne promjene ustavnog uređenja BiH. On je još nakon prvostepene presude bivšem predsjedniku RS Radovanu Karadžiću 2016, za DW govorio o mogućem uticaju te presude koja je imala krivični karakter na rješavanje političkih pitanja.

„Onog trenutka kada je potpisan Dejtonski sporazum, prestale su pravne mogućnosti da se dođe do dekonstrukcije ovakve BiH, jer se radi o međunarodnom ugovoru. S druge strane, pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu ne može se pokrenuti nikakav postupak iz jednog prostog razloga – Republika Srpska nije država. Zato će ustavno-pravno uređenje Bosne i Hercegovine ostati ovakvo sve do eventualnog dogovora njenih naroda i građana o mogućoj drugačijoj državnoj konstrukciji“, rekao je tada Šehić.

Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, reagovao je na presudu Stanišiću i Simatoviću, izrazivši nadu da će presuda pomoći preživjelim i porodicama žrtava da pronađu mir i spokoj. Presudom se kaže ispunjava zadatak Mehanizma, koji se odnosi na procesuiranje predmeta najtežih zločina počinjenih na teritoriji bivše Jugoslavije.

„Međutim, to ne može značiti da će oni koji su počinili ove zločine, a kojima još nije suđeno, ostati nekažnjeni. Moramo osigurati da domaći sudovi efikasno procesuiraju preostale predmete ratnih zločina“, zaključio je Šmit.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu