Znanstvenici govore o „rastućoj i uznemiravajućoj globalnoj krizi zdravlja" i pritom misle na činjenicu da je sve više stanovnika planeta Zemlje – pretilo. 700 milijuna je u medicinskom smislu pretilo, tj. s indeksom tjelesne mase (ITM) preko 30. Daljnjih 1,5 milijardi stanovnika je blizu granice gojaznosti ili pretilosti s ITM-om između 25 i 30.

Afrika i jugoistok Azije OK, ostatak pregojazan

Problematičan je prema toj studiji i sve veći postotak pretile djece. Sedam posto djece između druge i četvrte godine starosti je već pretilo. Do tih podataka je došla jedna međunarodna grupa znanstvenika Instituta za zdravstvena mjerenja Sveučilišta u Washingtonu na temelju podataka 68 milijuna pacijenata. U posljednjih tridesetak godina se broj pretilih žitelja našeg planeta drastično povećao, u 73 zemlje se ovaj broj udvostručio. Na listi zemalja s pretilima vodi, pomalo iznenađujuće, Egipat: 35 posto odraslih u ovoj zemlji je pretilo.

Visoko na listi stoje još dvije arapske zemlje: Saudijska Arabija i Irak. U ovom društvu na vrhu ljestvice je i SAD. U SAD-u je međutim najviši postotak djece koja pate od prekomjernog broja kilograma. Gotovo 13 posto djece i mladih ispod 20 godina starosti u SAD-u je pretilo. Mladi iz Kanade, Saudijske Arabije, Omana i Egipta su u istom društvu. Prema ukupnom broju, najviše pretile djece živi u najmnogoljudnijim zemljama poput Kine i Indije, a najveći broj pretilih odraslih u SAD-u i Kini.

Još jedan pomalo iznenađujući podatak je i taj da je među pretilima svih zemalja natprosječno mnogo žena. I možda suprotno očekivanju: u zemljama s bogatim i dobro obrazovanim stanovništvom je i broj pretilih osoba viši. Najmanje pretilih živi u Africi i Jugoistočnoj Aziji. U Bangladešu i Vijetnamu živi svega jedan posto građana s ITM-om manjim od 35 posto.

Pretili umiru ranije

Iako se ova studija po metodologiji razlikuje od nekih prijašnjih, sve studije pokazuju jedan podatak: čovječanstvo je sve deblje i deblje, a brzina debljanja je alarmantna. Razlog ovom trendu je jednostavan. Sve veći broj stanovnika Zemlje ima pristup energetski bogatim namirnicama. I sve više ljudi si takve namirnice može i priuštiti. Dio krivnje, kako se navodi u studiji, snosi i "intenzivni marketing vezan uz ove proizvode”. Svjetska zdravstvena organizacija je već upozorila europske zemlje na bolju kontrolu reklamiranja prehrambenih proizvoda za djecu. Posebno često se proizvodi puni šećera i masti pokušavaju prodati kao zdravi.

"Mi jedemo previše i to pogrešne namirnice”, kaže Christopher Murry s instituta u Washingtonu. Tko svoju debljinu prihvaća olako, taj se igra s vlastitim zdravljem. Od posljedica bolesti koje su direktno povezane s pretilošću 2015. je diljem svijeta umrlo četiri milijuna ljudi. Jedna druga studija pokazuje da pretilost smanjuje životnu dob za deset godina, dakle jednako kao i pušenje. No na štetnim namirnicama nema šokantnih fotografija kao na kutijama cigareta.

Opasniji od same pretilosti je nedostatak kretanja. Premalo tjelesne aktivnosti u Europi ubije više ljudi nego pretilost. Pritom ne treba biti ekstremni sportaš. "Dvadeset minuta brzog hodanja dnevno značajno smanjuje rizik prerane smrti”, poručuje jedna studija Sveučilišta u Cambridgeu. I tako dolazimo do stare spoznaje koju otkrivamo svakih nekoliko godina: manje kalorija i više kretanja rješava problem debljine.