Brojke govore same za sebe: dok je produktivnost rada tokom 1980-ih i 1990-ih rasla za oko dva posto godišnje, u posljednjih šest godina bilježila je prosječan rast od samo 0,3 posto godišnje. Dakle, gotovo nimalo. Pod produktivnošću se podrazumijeva ekonomski učinak, koji prosječno ostvaruje svaki zaposleni. Zašto produktivnost u Njemačkoj stalno opada?

Prema riječima Christiana Kestermanna iz Instituta njemačke privrede (IW Köln), za to postoje tri glavna razloga.

Prvo, napredak u digitalizaciji nije donio očekivane rezultate, a nedostaje i tehnološki napredak koji bi povećao produktivnost.

Drugo, zbog demografskih promjena sve više nedostaje kvalifikovanih radnika. To dovodi do toga da kompanije zadržavaju zaposlene čak i kada trenutno nemaju dovoljno posla za njih.

Treće, država i kompanije premalo ulažu u nove tehnologije – odnosno u nove mašine i postrojenja, kao i u bolju infrastrukturu. I to dodatno usporava rast produktivnosti.

Previše povjerenika za „ovo i ono“?

Prema analizi istraživača IW-a, Njemačka bi morala ostvariti više od pet puta veći rast proizvodnje kako bi zadržala postojeći nivo blagostanja. Postavlja se pitanje: da li Njemačka ima previše „neproduktivnih“ radnih mjesta? Glavni ekonomista Commerzbanke Jörg Krämer na to odgovara potvrdno. Prema njegovom mišljenju, posebno je previše narasla birokratija.

On ističe da je državni sektor, uz IT sektor, područje u kojem zaposlenost najbrže raste. Tu spadaju, između ostalog, ljudi koji se bave ispunjavanjem regulatornih obaveza, zakonskih obaveza izvještavanja, pisanjem izvještaja o održivosti i različitim funkcijama poput „povjerenika za ovo ili ono“.

Prema Krämeru, riječ je o poslovima koji ne donose naročito veliku produktivnost, a upravo je u tim oblastima posljednjih godina otvoren nesrazmjerno veliki broj radnih mjesta.

Da li su ljudi preopterećeni besmislenim zadacima?

Rainer Kirchdörfer, predsjednik Uprave Fondacije porodičnih preduzeća, smatra da je pitanje da li Njemačka ima previše „neproduktivnih“ poslova pogrešno postavljeno. To, kako kaže, zvuči kao optužba da su ljudi lijeni ili da premalo rade. Problem, međutim, nije u tome koliko ljudi rade, nego da li rade na pravom mjestu i daju rezultat koji je potreban.

Prema njegovom mišljenju, odgovor je da u Njemačkoj zaista postoje poslovi koji su neproduktivni, ali ne zato što zaposleni premalo rade. Problem je što se ljudi bave stvarima koje su potpuno nepotrebne – a tu se ponovo dolazi do birokratije.

Ako se zaposleni u kompaniji ili javnoj službi bavi zadatkom koji društvu na kraju ne donosi nikakvu korist, onda je riječ o neproduktivnom poslu. Takvu osobu, smatra Kirchdörfer, trebalo bi angažovati na nečemu drugom – ne zato što ona subjektivno radi premalo, nego zato što je opterećena besmislenim zadacima.

Njemačka zaostaje za drugim zemljama

Previše birokratije i regulative, nedovoljna digitalizacija javne uprave, godine premalog ulaganja i nedostatak velikih inovacija – analiza problema nije nova. Njemačka je, prema riječima stručnjaka, posljednjih godina počela zaostajati za međunarodnim konkurentima. Čak i ako Njemačka ostvaruje određeni napredak, to nije dovoljno kada konkurentske zemlje napreduju dvostruko brže.

Kirchdörfer ipak ne želi samo negativno govoriti o Njemačkoj. Fondacija porodičnih preduzeća kroz studiju „Postoji put rasta za Njemačku“ želi pokazati da u zemlji postoje veliki neiskorišteni potencijali. Rješenja su već dugo poznata: više digitalizacije, veća primjena umjetne inteligencije i, prije svega, više investicija.

Postoji nada da bi država svojim posebnim investicionim fondovima mogla pokrenuti privatne investicije. Za to je, međutim, potrebno povjerenje. Istovremeno, smanjenje birokratije i regulatornih prepreka moglo bi postati važan pokretač ekonomskog rasta.

Birokratija, prema mišljenju stručnjaka IW-a, nije samo trošak za kompanije koje moraju zapošljavati ljude, da bi ispunjavali obaveze izvještavanja. Ona također odvlači kapital i radno vrijeme - što bi se moglo utrošiti u rast i inovacije.

„Vidimo signale krize“

Kada je riječ o uslovima, koji su kompanijama potrebni za ulaganja, Njemačka se trenutno nalazi pri samom dnu međunarodnog indeksa Fondacije porodičnih preduzeća. U tom istraživanju 21 zemlja OECD-a poredi se prema pogodnostima za investicije. Prema riječima Kirchdörfera, Njemačka je posljednjih godina pala veoma nisko na toj ljestvici. Troškovi rada su relativno visoki, a poticaji kompanijama za investiranje sve su slabiji.

Glavni ekonomista Commerzbanke Jörg Krämer smatra da je to štetno za cijelu ekonomiju. „Signale krize vidimo svuda. Ova privreda više ne pokazuje rast. Zbog toga stagniraju i prihodi, a u određenim oblastima čak i padaju.“

Posljedice već osjećaju i građani. "To vidite po tome što se raspoloženje potrošača u Njemačkoj još nije značajno oporavilo nakon pada izazvanog pandemijom koronavirusa. I privatna potrošnja također slabo raste zbog slabih očekivanja u budućnost i nesigurnih prihoda", kaže Krämer.

Razgradnja birokratije kao šansa

Prema studiji IW Köln-a za Fondaciju porodičnih preduzeća, smanjenje birokratije jedan je od najbržih načina da se ponovo pokrene ekonomski rast u Njemačkoj. Međutim, smanjenje birokratije istovremeno može značiti i ukidanje određenih radnih mjesta.

Ekonomista Krämer to vidi kao pozitivnu stvar. "Ako se ukinu neproduktivna radna mjesta, ljudi koji su na njima radili mogli bi se preusmjeriti na poslove, koji su produktivni. A tako se povećava i blagostanje."