Prema izvještajima medija, proruski separatisti u Moldaviji zatražili su od Rusije „zaštitu". Kongres međunarodno nepriznatog separatističkog regiona, koji se graniči sa Ukrajinom, glasao je za odgovarajuću rezoluciju, koju su citirali moldavski i ruski mediji. 

Prema tim informacijama, „zbog sve većeg pritiska Moldavije", Pridnjestrovlje želi da se obrati Savjetu Federacije Rusije i Državnoj Dumi „sa zahtjevom za provođenje mjere Zaštita Pridnjestrovlja. U rezoluciji separatisti, između ostalog, optužuju Moldaviju za ekonomsku blokadu regiona i za „uništenje temelja nezavisnosti i državnosti". Bio je to prvi specijalni kongres proruskih separatista od 2006.

Deklaracija koja je sada usvojena govori o „više od 220.000 ruskih državljana" koji žive u Pridnjestrovlju. Ostalo je nejasno, kakve konkretne mjere separatisti očekuju od Moskve.

Prema rezoluciji, separatisti se obraćaju ne samo Rusiji već i OEBS-u, Evropskom parlamentu, Crvenom krstu i Ujedinjenim nacijama sa zahtjevom da spriječe „provokacije” koje bi mogle da dovedu do „eskalacije tenzija". 

Zabrinutost u Moldaviji

Za Moldaviju, koja se nalazi između Ukrajine i Rumunije, i koja je kandidat za prijem u EU, ova vijest će vjerovatno podstaći strah od ruske agresije na njenoj teritoriji – posebno zato što je Rusija već decenijama stacionirala vojnike u Pridnjestrovlju. Region je otcijepljen od Moldavije od 1990-ih.

Nakon što je počeo ruski agresorski rat protiv Ukrajine u februaru 2022. moldavski političari su više puta izražavali veliku zabrinutost. Posmatrači su takođe optužili Rusiju da provokacijama namjerno destabilizuje situaciju u regionu. 

U svom govoru na kongresu, predsjednik Pridnjestrovlja Vadim Krasnoselski govorio je o „politici genocida", prenose lokalni mediji. On se vrši kroz ekonomski, „fizički", pravni i jezički pritisak.

Moskva: „Jedan od prioriteta" 

U odgovoru na rezoluciju Moskva je „zaštitu" stanovnika u Pridnjestrovlju opisala kao „prioritet". Ruske novinske agencije prenijele su izjavu ruskog ministarstva spoljnih poslova da je „zaštita interesa stanovnika Pridnjestrovlja, naših sunarodnika, jedan od prioriteta." 

Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova je zabrinutost zbog mogućih planova ruske aneksije nazvala „špekulacijama". „U Kišinjevu se nagađa o mogućim odlukama foruma. Očigledno je ova panika stigla i do NATO", odgovorila je ona na pitanje. 

Prema njenoj izjavi, NATO pokušava da „od regiona bukvalno stvori drugu Ukrajinu, ne uzimajući u obzir većinsko mišljenje u Moldaviji. Uopšte se ne razmišlja o mogućim posljedicama ovoga po zemlju i region".

Njemački političari upozoravaju od eskalacije

Ekspert za spoljnu politiku SPD-a Mihael Rot izrazio je zabrinutost zbog razvoja događaja i upozorio od ekspanzije ruskog agresorskog rata. 

„Dramatična dešavanja u Moldaviji pokazuju da ruski imperijalizam nije ograničen samo na Ukrajinu", rekao je on za Rajniše Post. „Dok se Evropa ponovo svađa i dijeli, Rusija nastavlja da eskalira. Putin želi više i sada takođe cilja na Moldaviju", rekao je predsjednik spoljnopolitičkog odbora Bundestaga.

Rot vidi paralele u razvoju događaja sa onima u istočnoj Ukrajini pre ruskog napada početkom 2022. „Rusija je stvorila zamrznute sukobe svuda u svom susjedstvu koji sada mogu da se odmrzavaju po volji kako bi se istočna Evropa dodatno destabilizovala", rekao je Rot. 

„Poziv u pomoć proruskih separatista u Pridnjestrovlju Moskvi je namještaljka. Cilj je jasan: „Putin želi da spriječi Moldaviju da se približi EU." 

I predsjednica Odbora za odbranu Bundestaga Mari-Agnes Štrak-Cimerman (FDP) takođe je pozvala na odlučnost i dalju pomoć Ukrajini. 

„To sve je dio plana i zapravo nije iznenađujuće. Putin sada provocira u svakom geografskom kutku", rekla je ona za "Rajniše Post". Utoliko je važnije da se „zaista sve" uradi „da Ukrajina dobije rat", rekla je političarka FDP.

dr/ARD