U audio poruci koju je na mreži Telegram objavila njegova služba za medije je Jevgenij Prigožin rekao da se njegovi vojnici „okreću i idu u suprotnom smjeru natrag u kampove". Prema navodima agencije Reuters je u koloni koja je krenula prema Moskvi bilo oko 5.000 wagnerovaca, predvođenih iskusnim komandantom Dimitrijem Utkinom. Ukupno, Prigožin navodno raspolaže s oko 25.000 vojnika, vrlo dobro obučenih i opremljenih te iskusnih u borbi.

Do sada nije prolivena „ni kap krvi naših boraca", rekao je Prigožin. Riječima kako je „sad došao trenutak kada bi moglo doći do prolijevanja krvi” je šef „Wagnera" objasnio svoju odluku. U međuvremenu, kako javlja Reuters, započelo je i povlačenje „Wagnera" iz Rostova na Donu, grada kojeg su Prigožinovi vojnici zauzeli u subotu ujutro (24.6.).

Lukašenko kao posrednik?

Neposredno prije toga, press-služba bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka objavila je da je on nagovorio Prigožina na to da odustane. „Prigožin je prihvatio prijedlog bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da zaustavi svoje naoružane ljude iz 'Wagnera' i poduzme daljnje korake za deeskalaciju", objavio je bjeloruski predsjednički ured u priopćenju za tisak, prenosi državna novinska agencija Belta.

Navodi se kako je Lukašenko, u dogovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, djelovao kao posrednik. Prigožin nije eksplicitno spomenuo Lukašenka u svojoj poruci, jednako kao što nije ni rekao je li ruska vlada udovoljila njegovom zahtjevu za smjenom ministra obrane Sergeja Šojgua. Čini se da su Prigožinu dana sigurnosna jamstva, a ne isključuje se ni mogućnost da su mu obećani neki ustupci kako bi zaustavio prodor prema Moskvi, navodi njemačka agencija dpa.

Kako javlja Reuters, u međuvremenu su Lukašenko i Putin još jednom telefonirali, kojom prilikom je bjeloruski predsjednik izvijestio Putina o rezultatima pregovora s Prigožinom. Ruski predsjednički ured se o tome nije oglasio.

Istrage protiv Prigožina

Moskva se već bila pripremila za dolazak „Wagnerovih" trupa. Prilazi glavnom gradu su bili blokirani, a u gradu je proglašeno izvanredno stanje.

Ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je Prigožinu teškim posljedicama zbog oružane pobune. On je svog bivšeg bliskog suradnika u televizijskom obraćanju naciji u subotu ujutro (24.6.) nazvao „izdajnikom".

Putin je osim toga rekao i da će „svi oni koji su dobrovoljno krenuli ovim putem izdaje, pripremali oružanu pobunu, odabrali ucjene i terorizam, biti kažnjeni zakonom i od strane naših ljudi".

Ruske vlasti su u petak navečer pokrenule istragu protiv Prigožina koji se obogatio državnim ugovorima i, ukoliko bi bio proglašen krivim, prijetila bi mu zatvorska kazna od 12 do 20 godina. Osim toga je u međuvremenu pokrenuta i istraga od ruske strane tajne službe FSB zbog „oružane pobune".

Konflikt tinjao mjesecima

Borba za vlast između Prigožina i ruskog vojnog vrha, koja je tinjala mjesecima, eskalirala je u petak (23.6.).

Prigožin je optužio ministra obrane Sergeja Šojgua da je naredio napad na vojni kamp Wagnerovih trupa. Nakon tog navodnog napada, ​​koji je Ministarstvo obrane u Moskvi odmah demantiralo, Prigožin je najavio „marš pravde" za kažnjavanje odgovornih.

U subotu ujutro su njegove trupe najprije zauzele vojne objekte u južnom ruskom gradu Rostovu na Donu, a kasnije se doznalo da su druge jedinice krenule prema Moskvi. Prema Prigožinovim tvrdnjama su najisturenije jedinice bile samo oko 200 kilometara od ruske prijestolnice.

Tijekom dana je o situaciji u Rusiji njemački kancelar Olaf Scholz razgovarao s američkim predsjednikom Joe Bidenom, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i britanskim premijerom Rishi Sunakom. Službeno je iz kancelarskog ureda samo objavljeno da će zapadne zemlje „nastaviti podržavati Ukrajinu koliko god je potrebno".

Z. Arbutina (Reuters,dpa,RND,DW)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu