„Kamen spoticanja je svaki put klauzula o raspodjeli izbjeglica unutar EU, kako bi se rasteretile zemlje na jugu Evrope poput Italije i Grčke, u koje pristiže najveći broj izbjeglica", piše Berliner Zeitung. „Raspodjela izbjeglica se trebala regulisati kvotama, koje se utvrđuju na osnovu broja stanovnika i ekonomske snage članica EU ponaosob. Zemljama koje ne pristaju na raspodjelu izbjeglica Brisel nudi alternativu da organizuju  prisilni povratak azilanata, čije su molbe za azil odbijene“, pojašnjava ovaj njemački list. Ukazuje i da premijeri Mađarske, Poljske i Češke to kategorično odbacuju. „Orban (mađarski premijer) i Babis (češki premijer) traže da se migrantima zabrani ulazak u EU i da se za njih organizuju hotspotovi izvan EU a da Brisel pregovara sa afričkim zemljama poput Libije ili sa Sirijom kako njihovi građani ne bi napuštali svoje zemlje. Četiri zemlje Višegradske grupe u koju spada i Slovačka, po riječima poljskog premijera Morawieckog, istrajavaju tako na poziciji rigoroznih i učinkovitih graničnih kontrola i pružanja pomoći zemljama porijekla“, piše Berliner Zeitung. 

- Pročitajte i ovo: Migrantska politika EU: pobjeda populista

„Mnogo toga što je Evropska komisija predložila u srijedu u svom Paketu o migracijama i azilu je krajnje ambiciozno, ili kako komentiraju kritičari iluzorno. Posebno je ambiciozan projekt brzog rješavanja molbi za azil na spoljnim granicama EU“, piše Welt. Njemački list pojašnjava kako prijedlog Evropske komisije predviđa da u budućnosti svako, ko stupi na tlo EU, treba biti podvrgnut istom Screeningu. „To znači da svi trebaju biti na isti način registrovani i proći sigurnosnu provjeru.  Potom se trebaju podijeliti u dvije grupe: oni koji imaju visoke izglede za azil biće podvrgnuti regularnoj proceduri za dobijanje azila, a oni koji koji imaju male izglede brzom postupku, koji se odvija u blizini granice sa EU.  U roku od 12 sedmica treba se preispitati molba za azil i donijeti odluka. I moguća žalba na odluku morala bi biti preispitana  u istom vremenskom okviru. Odgovornost za postupak bi snosile zemlje na spoljnim granicama EU", dodaje Welt.

List potom prenosi reakcije stručnjaka za migraciju, koji kažu da je 2016. postojao veoma sličan  prijedlog „hotspotova“ koji nikada nije zaživio a da su izbjeglice na granici sa Grčkom mjesecima, ako ne i godinama, morale čekati da im se odgovori na molbu za azil. „Tu postoje dvije velike barijere“, nastavlja die Welt citirajući eksperte. „Prva je opremljenost takvih punktova. Na početku su u Grčkoj nedostajale mašine za uzimanje otisaka prstiju, kompjuteri ali i prevodioci i oni koji odlučuju. A i broj advokata specijalizovanih za azil u Grčkoj je pored toga veoma mali. EU i IOM su Grčkoj doduše poslali osoblje, ali sistem i dalje nije prilagođen broju migranata koji pristižu. Druga barijera je kompleksnost slučajeva i to što se dobar broj molbi za azil ne može obraditi u brzom postupku", konstatuje Welt.

- Pročitajte i ovo:Nova runda svađe u Briselu: Kuda sa izbjeglicama?

Frankfurter Allgemeine Zeitung navodi da su, s obzirom na sve okolnosti, šanse da prijedlog Zakona o azilu i migrantskoj politici bude prihvaćen u EU neizvjesne. „Predloženi nacrt Evropske komisije teško da može zadovoljiti sve – one koji izbjeglicama daju dobrodošlicu, one koji ih odbijaju i oni koji žele samo da ih trpe na određeno vrijeme. Kao što to obično biva, jednima prijedlozi reformi idu predaleko a drugima ne idu dovoljno daleko. Vlade u Pragu i Varšavi ne mogu zamisliti da se moraju brinuti o postupku vraćanja migranata kojima je odbijena molba za azil u zemlje porijekla. Iskustvo pokazuje da to nije nimalo jednostavan zadatak. Bilo kako bilo, bolje je u mirnim vremenima pripremati se za krize, nego ih rješavati kada za to nema mogućnosti“, komentira FAZ.

Priredila: Jasmina Rose

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android