Berlin često nazivaju evropskim glavnim gradom žurki. Ali mnogi Berlinjani poslije godinu i po dana askeze, počinju da razmišljaju o svom modelu života: zašto zapravo živim ovdje kada se osjećam kao u bilo kom malom gradu u Njemačkoj?

- pročitajte još: Umjesto DJ pulta centar za cijepljenje

Lokdaun je bio test ne samo za one koji radije žive noću nego danju, već i za industriju koja je posljednjih godina dobro profitirala od ljubitelja žurki iz cijelog svijeta. Da li će se klubovi i lokali ikada ponovo otvoriti ili postoji rizik od velikog bankrota?

„Do sada smo uspjeli da spasimo sve klubove od zatvaranja!", rekao je Luc Lajhzenring za DW. To je dobra vijest od portparola „Komisije berlinskih klubova", udruženja koje okuplja vlasnike klubova u Berlinu. Posebno su pomogli programi ekonomske pomoći savezne vlade, „mada je pomoć́ često dolazila kasno ili nije bila kakva treba da bude".

Uprkos tome, jedna anketa iz maja je pokazala da skoro 16 odsto vlasnika razmišlja o zatvaranju svojih klubova. Razlog je u neizvjesnosti: čak i kada se klubovi ponovo otvore, to ne znači automatski da će imati dovoljno gostiju.

Kultura tehno kluba kao pozorišna predstava

I u Berlinu je ovo proljeće bilo kišno i hladno. Ali vrijeme se popravilo, a broj oboljelih od korone je naglo opao. Sada je restoranima dozvoljeno da ponovo otvore kuhinje i barove.

Ali sve što ima veze sa plesom ostaje zabranjeno. Klubovi još ne smiju da nastave sa redovnim radom – oni su bili prvi zatvoreni u pandemiji, i vjerovatno će biti posljednji kojima će biti dozvoljeno da se ponovo otvore.

Sada neki klubovi traže alternativna rješenja. Oni su sebe uvek izričito shvatali kao mjesta kulture. Tako su se na primjer u legendarnom „Berghajnu" i ranije održavale izložbe, performansi i koncerti. Sada novi klupski život počinje upravo takvim posebnim događajima.

U klubu „About Blank", jednoj od najpoznatijih lokacija za žurke u gradu, organizuje se pozorišni performans sa instalacijom koji se bavi nastankom tehno-kulture u klubovima koji su nakon pada Berlinskog zida otvoreni u ruševinama bivših industrijskih hala DDR-a. Pogled na početke novog Berlina, čiji je sjaj trajao do pandemije – i koji se sada nada nastavku. Izvedbe za tri dana bile su rasprodate u roku od 48 sati. Čežnja za kulturom u Berlinu je ogromna.

Zabranjeno plesanje?!

Ali ako se neko nadao da će poslije nastupa moći malo da zapleše u bašti kluba, ostao je razočaran. Ples je u Berlinu zabranjen i na otvorenom.

- pročitajte još: Usamljenost umjetnika u pandemiji - Izložba fotografija "Miss You"

Komisija berlinskih klubova za tako nešto uopšte ne vidi razlog. „Zabrana plesanja za nas je apsolutno nerazumljiva i zato je treba ukinuti što prije", kaže se u njihovom saopštenju za štampu. Prošlog ljeta, između dva talasa pandemije, to je bilo dozvoljeno. A za ovo ljeto postoje već dobri koncepti higijene i testiranja od strane organizatora žurki.

Ali, tuže se vlasnici klubova, izgleda da su koncepti postepenog otvaranja razvijeni prije svega „za potrebe takozvane visoke kulture".

„Prošlost neće da se vrati“

I bez tih problema je budućnost klupske scene upitna. „Koliko ljudi će još moći da priušti vožnju vozom ili let za Berlin kada putovanje poskupi, kako se predviđa?", pita se Lajhzenring. „Šta da rade manji klubovi koji zavise od turneja? Mnogi poznati bendovi ili di-džejevi dolaze u male klubove u Berlinu zato što su ionako na međunarodnoj turneji. Da li će morati da idu u karantin ako su prethodno bili u zemlji sa visokim brojem zaraza?"

Ekonomska pomoć je takođe istekla u junu – šta se dešava poslije?

Bundestag je nedavno naložio vladi da promijeni Građevinski zakon. Iako su se klubovi – poput javnih kuća i kazina – ranije smatrali mjestima zabave, neki klubovi se sada tretiraju kao opere ili muzeji. Radi se o klubovima sa dodatnom kulturnom ponudom.

Ali urbanista i publicista David Kozer ovo ne vidi u potpunosti kao pozitivno rješenje. Berlinski klubovi su poznati po tome što su „improvizovana mjesta", oni se samo neko određeno vrijeme nalaze na određenom mjestu.

Novi zakon neće omogućiti da se vrati „spontana berlinska klupska kultura, koja nije bila u potpunosti komercijalizovana, a koja je postojala u prve dvije decenije nakon pada Berlinskog zida", smatra berlinski urbanista. „Ako klubovi sada postanu zakonski ravnopravni sa muzejima, oni bi i sami mogli da se u određenoj mjeri pretvore u muzeje", kaže Kozer.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu