„Za jednog međunarodnog pariju, Milorad Dodik je jett-setter — barem kada su u pitanju letovi za i iz Moskve", počinje svoj tekst o krizi u BiH list Finacial Times, pojašnjavajući čitaocima Dodikove veze sa Kremljom. Samo nekoliko dana nakon naloga za hapšenje u martu ove godine posjetio Putina  a mjesec dana nakon toga ponovo boravio u Moskvi i na obilježavanju 80. godišnjice pobjede nad nacistima.

„Kremlj već dugo njeguje osovinu proruski orijentisanih iredentista i simpatizera na rubovima Evrope. Njegovo zbližavanje s Dodikom naglašava zašto, tri decenije nakon završetka rata u BiH, evropski zvaničnici ponovno panično usmjeravaju pažnju na ovu malu, još uvijek etnički podijeljenu državu, strahujući da se tamo ponovo sprema nevolja", piše britanski list.

U tekstu se navodi kako je u središtu "drame" upravo 66-godišnji Dodik, koji "otvoreno osporava strukture dogovora, koji je očuvao stabilnost u Bosni i poduzima korake koji bi mogli otvoriti put secesiji RS-a". Zapadni zvaničnici strahuju da Rusija "može iskoristiti ove tenzije da bi izazvala nestabilnost u evropskom susjedstvu, te da će Bosnu zadesiti nova faza nestabilnosti, ako Dodik ne bude zaustavljen".

'Ako Dodik pobijedi, car (država BiH i oni, koji je podržavaju) će biti ogoljen', kaže jedan zapadni diplomata. Rusi ovdje imaju jeftin mehanizam za izazivanje reakcije, i ako uspiju izazvati odgovor iz Sarajeva — oni će taj mehanizam pokrenuti.'

Tmurna pozadina obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici

Sve to, kaže se dalje u članku, daje tmurnu pozadinu obilježavanju 30. godišnjice masakra u Srebrenici iz 1995, koji je UN priznao kao prvi genocid u Evropi nakon Holokausta.

Finacial Times citira Igora Crnadaka, opozicionog političara Republike Srpske, koji smatra da „Moskva koristi Dodika" i dodaje: 'Njegov režim je napravio mnogo štete i sada je prilika za nešto novo. Na kocki je da li će se Bosna nepovratno okrenuti Zapadu... ili će RS skliznuti u punu autokratiju'.

Almasa Salihović jako dobro razumije šta je u igri. Prije četiri godine, tada učiteljica u osnovnoj školi u istočnoj Bosni, primila je poziv s nepoznatog broja: 'Da li ste vi sestra Abdulaha?' sjeća se da su je pitali. 'Vaša DNK se podudara sa dvije butne kosti.' Godine 2021. dobila je još jedan poziv — pronađeni su dodatni ostaci njenog brata, tada 18-godišnjaka.

Almasa, piše dalje Financial Times, strahuje da, nakon početnog prihvatanja istine o Srebrenici, poricanje genocida ponovo uzima maha. Redovno se susreće sa Srbima koji umanjuju razmjere zločina. 'U posljednje dvije godine počela sam se bojati koliko lako ljudi nasjedaju na nacionalističke poruke političara.'

Britanski list potom konstatuje: „Malo ko je s većom predanošću raspirivao etničke tenzije od Dodika, koji dominira politikom RS-a više od dvije decenije. On i njegov saveznik, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, osudili su UN-ovu rezoluciju iz prošle godine kojom se 11. juli proglašava danom sjećanja na žrtve Srebrenice, tvrdeći da time svijet pokušava demonizirati Srbe.

Dodikov posljednji izazov bio je direktno nepoštivanje autoriteta visokog predstavnika i državnih institucija. U februaru ga je sud u Sarajevu osudio na godinu dana zatvora i zabranu političkog djelovanja na šest godina — presudu koju je ignorisao. Ključno pitanje je hoće li centralne vlasti pokušati sprovesti presudu, čime bi rizikovale sukob sa sigurnosnim snagama RS-a.

Schmidt: „Kriza je ozbiljna, ali rješiva"

Britanski list potom citira visokog predstavnika Christiana Schmidta koji kaže: „Kriza je ozbiljna, ali rješiva" i dodaje kako on oklijeva da upotrijebi prisilu i više bi volio da Dodik bude poražen na izborima. Ali, vremena nema a Dodik je „sve agresivniji". Pri tome, „Zapad je kolebljiv i često podijeljen".

Neke članice EU, poput Mađarske Viktora Orbána, podržavaju Dodika i ometaju zajedničke stavove EU. Schmidt ima podršku SAD-a, Njemačke i većine članica EU, ali se i on suočava s pritiskom: američki zvaničnici su zabrinuti da EUFOR, sa samo 1.100 vojnika u zemlji, nije dovoljno snažan da zaustavi ozbiljnu destabilizaciju. Zato neki zapadni diplomati kažu da je u ovom trenutku najrealističniji cilj 'zadržavanje statusa quo' dok se ne stvore povoljniji politički uslovi: veći pritisak — kroz sankcije, diplomatsku izolaciju, pa čak i zapljenu imovine.

Istovremeno, Dodik produbljuje vezu sa Moskvom, konstatuje Finnacial Times. Jedan zapadni obavještajni analitičar navodi da Rusija vidi RS kao „platformu za destabilizaciju Zapadnog Balkana". Dodik, kaže on, „igra svoju igru, ali igra i rusku".

Za obične građane, to znači još više nesigurnosti. Emina, studentica iz Sarajeva, kaže da sve više njenih prijatelja razmišlja o odlasku iz zemlje. 'Umorni smo od istih priča, istih lica, istih sukoba", kaže. „Ovdje kao da nikad ne može početi prava budućnost'.

Ipak, neki još gaje nadu. Almasa Salihović iz Memorijalnog centra u Srebrenici kaže da se istina mora štititi uprkos svemu. 'Mi ne tražimo osvetu. Samo želimo da se nikada ne zaboravi šta se ovdje dogodilo. Ako zaboravimo — sve se može ponoviti', kaže se u članku koji je objavio Finacial Times.