Službe drže „stanje" na oku, rekao je par dana po izbijanju rata Aleksander Dobrint, njemački ministar unutrašnjih poslova. Ovaj političar bavarske Kršćansko-socijalne unije pomenuo je „apstraktnu prijetnju".

Drugim riječima – nema konkretnih planova, ili bar službe ne znaju za njih, za bilo koju vrstu iranske odmazde protiv Njemačke ili teroristički napad.

Služba za zaštitu ustavnog poretka je, brzo pošto su prve američke i izraelske bombe pale na Iran, upozorila da bi jevrejske škole i sinagoge u Njemačkoj mogle biti meta „raznih mjera odmazde".

Osim toga, i diplomatska predstavništva u Njemačkoj ili vojne baze. Mogućim ciljem se smatraju i iranski opozicionari koji žive u Njemačkoj. Oni su, kaže Služba, decenijama na meti posmatranja, prijetnji ili čak otmica od strane iranskih tajnih službi.

Iranske službe aktivne u Njemačkoj

Na to podsjeća i tragična sudbina njemačko-iranskog građanina Džamšida Šarmahda. On je dugo živio u Americi i bio aktivan pri monarhističkoj organizaciji Tondar, koja je navodno vršila i napade u Iranu.

Šarmahda su iranske službe otele tokom putovanja u Dubai 2020. godine, nakon čega je trebalo da bude pogubljen. Navodno, umro je u zatvoru prije pogubljenja.

Sada bi, smatraju stručnjaci, dugi prsti odmazde mogli da budu opasni i po ljude koji nemaju takve veze sa Iranom.

„Posebno poslije ubijanja iranskog vođe Alija Hamneija može se računati da će Iran iskoristiti svoje mreže ovdje kako bi izvršio terorističke udare na jevrejske i izraelske institucije“, kaže Feliks Klajn, povjerenik njemačke Vlade za borbu protiv antisemitizma.

Sličnu mogućnost vidi i Omid Nuripur, poznati političar Zelenih koji je rođen u Teheranu. Kaže, iranske službe su u stanju da izvrše napade u Njemačkoj ili drugdje u Evropi. „Iranci su u prošlosti uvijek otvoreno prijetili time", rekao je Nuripur.

Njemačke službe su uzele iranske kolege pod lupu još početkom godine, nakon što su u Iranu krvavo ugušeni masovni protesti. Jer, i u Njemačkoj su se mnogi ljudi iranskih korijena solidarisali sa protestima u staroj domovini.

Sajber-špijunaža u dijaspori

Služba za zaštitu ustavnog poretka u odgovorima na pitanja DW-a kaže da iranske službe protiv disidentskih organizacija ili pojedinaca u dijaspori provode „špijuniranje, diskreditaciju, prijetnje" pa i „nasilje".

U februaru se u jednom izvještaju tvrdilo da je uočena grupa koja je „inficirala“ elektronske komunikacije Iranaca u egzilu. Na meti špijunaže bili su aktivisti, novinari i pravnici.

„Napadaju se privatne mejl-adrese i nalozi na društvenim mrežama ljudi iz dijaspore", pojašnjava Služba za zaštitu ustavnog poretka. Iranske službe tako mogu izraditi „profile kretanja", skicirati svakodnevni život meta i otkriti njihove privatne i poslovne kontakte.

Iako konkretne prijetnje sada nema, svi su saglasni – izvjesnost neke iranske akcije u Njemačkoj samo je porasla.