Marjam Palizban uglavnom izbjegava pojavljivanje u javnosti. Više ne zna kome može vjerovati, niti koga bi eventualno mogla dovesti u opasnost. Iranska glumica živi u Berlinu i angažuje se za prava žena u svojoj domovini. Objavljivala je fotografije bez hidžaba – i time se našla na meti režima i tajnih službi.

Od tada više ne može da putuje u Iran, ali ni u Njemačkoj se ne osjeća bezbjedno. Dobijala je prijeteće poruke, kaže ona. Članove njene porodice u Iranu ispitivali su zbog nje. „To je bio trenutak kada sam shvatila da pokušavaju da te slome, da te natjeraju da odustaneš“, priča 44-godišnjakinja.

Bezbjednosne službe bilježe sve agresivnije akcije autokratskih režima u Njemačkoj, ne samo iranskog. Kritičarke i kritičari se zastrašuju, prate – pa čak i ubijaju.

Bezbjednosne službe su alarmirane

Savezna kriminalistička služba (BKA) saopštila je za Report Mainz:

„Generalno je u Njemačkoj, kao i u inostranstvu, posljednjih godina primjetno odlučnije djelovanje stranih obavještajnih službi.“

Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka navodi da se kod više režima bilježi „porast prijavljenih slučajeva“. Berlinska Pokrajinska kriminalistička služba saopštila je da sve više ljudi treba lično obezbjeđenje: „Tu se vidi stalni porast."

Politikolog Markus Mihaelsen, istraživač na Citizen Lab Univerzitetu u Torontu, bavi se fenomenom transnacionalne represije – dakle djelovanjem autokratskih režima protiv njihovih protivnika u inostranstvu. Razgovarao je i u Njemačkoj sa brojnim pogođenima i nedavno predstavio rezultate u Bundestagu.

Njegova istraživanja pokazuju da Iran nije izuzetak: „U posljednjih deset godina najmanje 18 država prijetilo je svojim građanima u Njemačkoj ili pripadnicima svoje dijaspore, prateći ih različitim metodama i vršeći pritisak.“

Prijetnje, praćenje, nasilje

Spektar metoda kreće se od kibernewtičkih napada, prijetećih poruka i pokušaja vrbovanja, preko zastrašivanja članova porodice u domovini i praćenja, pa sve do fizičkog nasilja. Najpoznatiji slučaj je ubistvo Gruzijca čečenskog porijekla Zelimkhana Čangošvilija u berlinskom Tirgartenu 2019 — po nalogu ruske tajne službe, što je kasnije potvrdio sud.

U koalicionom sporazumu njemačka vlada obavezala se da će odlučnije djelovati protiv transnacionalne represije. Šta je ostvareno? Ministarstvo unutrašnjih poslova tvrdi da je pojačana koordinacija između resora i da je intenziviran kontakt s pogođenima.

Prema istraživanjima Report Mainza, i u Ministarstvu unutrašnjih poslova i u Ministarstvu spoljnih poslova osnovane su koordinatorske službe zadužene za pitanje transnacionalne represije.

Pogođeni se osjećaju ostavljeni na cjedilu

Ipak, mnogi pogođeni i dalje se osjećaju ostavljeni na cjedilu. Nekoliko nevladinih organizacija formiralo je Koaliciju protiv transnacionalne represije kako bi se zalagali za bolju zaštitu žrtava.

Egipatska novinarka Basma Mostafa, portparolka koalicije, i sama je doživjela ovakvu represiju: „Imamo mnogo slučajeva gdje se ljudi obraćaju bezbjednosnim službama — a onda se ništa ne dogodi. I sama sam se često osjećala kao da me ne shvataju dovoljno ozbiljno.“

Hotlajn postoji, ali ne uliva povjerenje

Postoji Anti-teroristički hotlajn pri Saveznoj službi za zaštitu ustavnog poretka, kojoj se mogu obratiti i žrtve transnacionalne represije. Ali, mnogi disidenti, novinari i aktivisti imaju loša iskustva, a i sama činjenica da treba da se obrate obavještajnim službama, kod mnogih izaziva strah zbog traumatičnih iskustava iz domovine.

Zato Koalicija protiv transnacionalne represije zahtijeva da se uspostavi nezavisni kontakt-punkt koji bi nudio i psihosocijalnu podršku i savjetovanje o mjerama zaštite.

Njemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova odgovara da je „zahtjev poznat“, ali da za sada nema konkretnih planova da se tako nešto osnuje.

Političar Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Roderih Kizevter kritikuje odugovlačenje: „Želim da u naredne tri godine ova koalicija snažno obradi tu temu, jer je to dio hibridnog ratovanja, a način na koji neprijateljske države vrše nepravdu na našem tlu je neprihvatljiv.“

Ministarstvo pravde najavljuje izmjene zakona

Državni sekretar u Ministarstvu pravde Frank Švabe najavljuje izmjene zakona. Krivični zakon bi trebalo pooštriti, kako bi se transnacionalna represija oštrije gonila i u blažim slučajevima.

„Imamo strane službe koje upravo sada, u ovom trenutku, vršljaju po Njemačkoj, zastrašuju ljude i potkopavaju naš pravni poredak. Moramo na to odgovoriti brže", kaže Švabe.

Pooštravanje Krivičnog zakona sada je usvojeno u Odboru za pravosuđe i odmah ide u Bundestag.

U paragrafu 87a ubuduće bi trebalo da piše:

„Ko prihvati nalog državnog organa strane sile i time u SR Njemačkoj počini namjerno protivpravno djelo, kazniće se do pet godina zatvora ili novčanom kaznom, ako za djelo nije predviđena teža kazna. Isto važi i za onoga ko takav nalog izda.“

Očekuje se porast slučajeva iz Irana

Marjam Palizban očekuje da će u narednim sedmicama ponovo doći do porasta represije iranskog režima. Tako je, kaže, uvijek bilo: kada se u Iranu nakon velikih protestasituacija prividno smiri, pogled režima okreće se ka inostranstvu, gdje se progone kritičarke i aktivisti.

Iranska ambasada odbacuje optužbe, naziva ih Iran-bashingom*. Berlinska Pokrajinska krinimalna služba, međutim, potvrđuje Palizbaninu procjenu: „Moramo računati da će slučajevi transnacionalne represije povezani s Iranom u narednim sedmicama ponovo rasti.“

*beashing: političko‑medijski termin koji znači pretjerano, agresivno ili pristrasno kritikovanje neke zemlje, grupe, organizacije, politike ili osobe.